уторак, 22.02.2022, 16:30 -> 17:17
Извор: РТС
Аутор: Иља Мусулин, дописник РТС а из источне Азије
Realna vrednost japanske valute pala na najniži nivo u pola veka
Japanski mediji upozoravaju da je realna vrednost jena u odnosu na druge glavne svetske valute pala na najniži nivo u poslednjih pola veka.
Realna vrednost japanske u poređenju s drugim glavnim svetskim valutama, kao što su dolar, evro ili juan, pala je na najniži nivo od 1972. godine, javljaju mediji u Zemlji izlazećeg sunca.
Reč je o parametru koji se naziva "realni efektivni kurs", koji u proceni vrednosti valuta u obzir uzima cene, odnosno stopu inflacije u svakoj od zemalja.
Mada je nominalni kurs jena u odnosu na dolar i evro danas relativno nizak u odnosu na vreme grčke dužničke krize pre desetak godina koja je uzdrmala evropsku valutu i pojačala percepciju da je jen bezbedna valuta vredna investicija, on je i dalje daleko od najnižeg istorijskog nivoa.
Zato, više od samog nominalnog kursa, ističu ekonomisti, realnu vrednost jena u poređenju s drugim važnim svetskim valutama nadole vuče inflacija, koja se sada zahuktava usled poskupljenja nafte i gasa, troškova transporta i poremećaja u lancu snabdevanja.
Konvencionalno razmišljanje pod lupom sumnje
U Japanu već decenijama važi logika da slabiji jen, iako poskupljuje uvozne artikle i tako opterećuje novčanike građana, ukupno gledano pogoduje domaćoj ekonomiji, jer je ona izvozno orijentisana i proizvodi skupe kvalitetne artikle s velikom dodatom vrednošću koji nisu dostupni svim potrošačima u inostranstvu, naročito onim u razvijenim zemljama.
Zato pad jena podrazumeva pojeftinjenje relativno skupih japanskih proizvoda (iz oblasti elektronske, mašinske i automobilske industrije u inostranstvu) i veću prodaju.
Takođe, kada japanske firme u inostranstvu, kojih ima desetine hiljada, povuku svoj kapital u stranoj valuti nazad u zemlju, ako je jen slab oni za nju mogu da dobiju više novca kod kuće.
Međutim, poslednjih godina, ističu stručnjaci, ta uvrežena logika gubi na ubedljivosti, jer je usled ekonomskog razvoja i rasta kupovne moći u Kini i sve jače konkurentnosti tajvanskih, južnokorejskih i kineskih preduzeća, veliki broj japanskih kompanija odlučio da prebaci svoja postrojenja u najmnogoljudniju zemlju sveta i okolne države, poput Vijetnama i Tajlanda, kako bi umanjile troškove za radnu snagu, proizvodni prostor i energiju.
To znači da je sve manje izvoza iz same ostrvske carevine na strana tržišta, pa i sve više uvoza iz inostranstva, jer se sa seljenjem japanskih fabrika na azijski kontinent i deo proizvoda koje one prave za potrebe japanskih potrošača sada odatle doprema brodovima.
Rast cena transporta zbog problema s obezbeđivanjem zdravih brodskih posada i problema prebacivanja pomoraca između zemalja zbog zatvaranja granica usled epidemije, kao i rast cene energenata znatno su poskupeli uvoz, pa mane koje inherentno nosi slabost domaće valute dolaze više do izražaja.
U tom smislu važno je reći da je Japan među najvećim svetskim uvoznicima uglja, tečnog prirodnog gasa i nafte, a u inostranstvu takođe kupuje i preko 60 procenata hrane za svoje stanovništvo.
Od problema deflacije do problema inflacije
Inflacija je u Japanu priličan novitet. Na primer, u odnosu na 1995. godinu cene u SAD su danas prosečno 84 posto više, dok je u ostrvskoj carevini u poslednjih četvrt veka inflacija bila samo četiri posto.
Stagniranje cena, pa i česta deflacija, u Japanu su poslednjih decenija faktor koji usporava ekonomiju, i japanske vlade su do prošle godine, uprkos podršci centralne banke, dugo vremena neuspešno pokušavale da ostvare za rast idealnu inflaciju od dva odsto godišnje.
Sada se, međutim, sve to menja. Nakon benzina i struje, osetno poskupljuje hrana. Na primer, cena plodova mora poput ribe, ježeva i oktopoda poslednjih dana je porasla između 16 i 28 procenata zbog rasta cene goriva.
Rast cene struje odmah se odrazio na voće i povrće koje se uzgaja u staklenicima, u nekim slučajevima i do 24 odsto. Margarin, majonez, goveđe meso i drugi uvozni produkti poskupeli su preko deset procenata. To je loša inflacija kakvu vlada u Tokiju nije želela.
Iako je zbog velikog pojeftinjenja telekomunikacionih usluga, poput dažbina za mobilne telefone, inflacija u januaru u Japanu ukupno i dalje bila vrlo niska, uprkos nekim od navedenih poskupljenja, ona tek "poleće", zbog čega zabrinutost ekonomista i građanstva dobija sve više prostora u izveštavanju medija.
Neizvesnosti umnogome doprinosi i politička kriza u Ukrajini, pa sve više privatnih investitora u Japanu kupuje zlato, kako bi zaštitili vrednost svoje ušteđevine, s obzirom na to da jen gubi realnu vrednost.
Slabi jen i rastuća inflacija sada ugrožavaju standard stanovništva na način koji u Japanu decenijima nije bio zabeležen.
Коментари