PKB uprkos tranziciji

Bez obzira na to što se još ne zna sudbina kombinata koji je hranio Beograd, radnici PKB-a kažu da je njihova proizvodnja održiva i da im obezbeđuje plate. Ističu da je hrana koju proizvedu veoma tražena roba među domaćim potrošačima, a na adresu u Padinskoj Skeli stižu i ponude za izvoz.

Svakog jutra oko deset sati radnici PKB-a dopreme oko 600 kilograma povrća u prodavnicu u Ulici 29. novembra. U to vreme je i najveća gužva ispred jednog od četiri preostala PKB-ova maloprodajna objekta.

27949605
27949605 Pripremila Marija Miladinović Lisov

Iako je pravni i imovinski status kombinata nerešen, radnici u sezoni proizvedu 700 tona povrća na otvorenom i 250 tona povrća u plastenicima. Ove godine za tu proizvodnju dobili su sertifikat Global gep.

"Global gep garantuje da mi u ovoj proizvodnji ne koristimo aditive, hormone i ne koristimo hemijska sredstva koja nisu dozvoljena u Evropskoj uniji", ističe rukovodilac hortikulture u PKB-u Rade Đurović i dodaje da se oplodnja vrši isključivo pomoću bumbara.

Do 2008. godine PKB je bio u društvenoj svojini, a kada je ukinuta, prelazi u vlasništvo države koja ga je ubrzo ugovorom o poklonu ustupila gradu.

Očekuje se da bi taj proces sada mogao da ide u suprotnom pravcu jer je to, kažu stručnjaci, način da se nađe strateški partner.

Glavni menadžment nije hteo pred kamere, a sindikalci ističu da je za radnike prihvatljivo rešenje da se PKB da na upravljanje privatnom vlasniku, pod uslovom da veći deo ostane u rukama države.

"PKB se apsolutno izdržava od svojih proizvoda, primamo plate iz sopstvenih kapaciteta niko nam ne dotira lične dohotke nismo budžetsko preduzeće, jedino što dugujemo budžetu iz nekog prethodnog perioda. To su dugovi iz devedesetih kada je PKB čuvao socijalni mir ove države", objašnjava Milisav Đorđević iz Samostalnog sindikata PKB-a.

Visok kvalitet proizvoda potvrđuju i standardi i kupci, a može li PKB da vrati staru slavu i izgradi savremeni brend.

"Svakako da može, ali da bi se to desilo morao bi da uradi sve ono što je činilo nekada PKB, da ima i kapacitete bez kojih je ostao nesmotrenom politikom privatizacije, institute, maloprodajnu mrežu", kaže prof. dr Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Na imanjima PKB-a odgaja se i 50.000 životinja. Njihova farma muznih goveda je najveća u Evropi. Sami proizvode stočnu hranu, a imaju i doradni centar za semensku robu.

Broj komentara 4

Pošalji komentar
(petak, 05.avg.2016 10:31)
Miäa

Rad,rad, rad samo rad

To ce izvuci svako preduzece na povrsinu.Ta lopovska radnja "Privatizacija" je dobar trik.Ja kupujem samo da nije dzabe, pa prodam tebi upola prave cene a ti meni ispod stola pola od toga.Da ne duzim dalje, treba neradnike na ulicu izbaciti, a rukovodstvo da se uhvati posla.Onda ce biti dobre plate i za radnika a ne samo za upravu.

(petak, 05.avg.2016 10:27)
anonymous

E kad je onaj plac u Borci pored puta kod zadnjeg semafora ka Zrenjaninu...

... postao trzni centar, jasno je da ova zemlja uopste ne misli na poljoprivredu i buducnost.
Plodne oranice se pretvaraju u trzne centre??? Lako profiterske ale.
Te gradjevine treba graditi na slatinama i ne obradivim povrsinama. Zemlja je jedina stvar koja se vise ne proizvodi.

(petak, 05.avg.2016 10:18)
Tanja

zašto privatizacija?

Ne vidim razloge predaje PKB-a u ruke bilo kome. Osim ukoliko ovo nije u sferi visoke politike kojoj je cilj da nas bude manje a i to malo što ostane da bude gladno ili da za koricu hleba radi sve što se od njega traži. Svojevremeno je pokojni premijer Đinđić posetio PKB sa namerom da vidi koliko vredi za prodaju, da bi na kraju posete izjavio da PKB ne sme biti prodat.

(petak, 05.avg.2016 10:09)
Markovljev

Ne samo PKB

Ne samo PKB, ali i PIK Tamiš, Servo Mihalj Zrenjanin, PIK Bečej i da dalje nenabrajam je put Srbije za sigurnu proizvodnju hrane, ne samo za Srbiju, ali i za Evropu, Rusiju i Kinu a ulaganja države na jedno radno město bi bilo sigurno jeftinije nego za FIAT. Preradjivački kapaciteti postoje, samo ih treba ponovo aktivirati, modernizovati a tužna slika napuštenih tradicionalnih preradjivačkih kapaciteta koji zvrje prazni bi Srbiju pomeřila tamo gde joj je mesto, a to je da hrani sebe i svet. Srpska poljoprivreda je poradena tajkunima i najbližim komšijama iz Slovenije i Hrvatske uz svesrdnu pomoć prethodnih "dmokratskih" vladara.

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Zaključano: Otključajte povlačenjem strelice u desno ...
sreda, 26. mart 2025.
12° C

Komentari

Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom
Predmeti od onixa
Unikatni ukrasi od oniksa