Žene u arhitekturi i dalje moraju da se dokazuju više od kolega
Deceniju postojanja Žensko arhitektonsko društvo obeležilo je zaključkom da žene u arhitekturi moraju da rade više od muških kolega da bi se izborile za mesto u profesiji. Najuspešnijim članicama dodeljene su nagrade.
Prva žena arhitekta u Srbiji Jelisaveta Načić završila je studije 1900. godine. Ostavila je značajna dela u srpskoj arhitekturi i pored toga što je morala da se izbori sa mnogo više prepreka nego njene muške kolege. Danas su žene arhitekte daleko brojnije, ali i dalje moraju da rade mnogo više da bi se izborile za svoje mesto u profesiji.
Profesorka Arhitektonskog fakulteta Eva Vaništa Lazarević kaže da su na tom fakultetu u Beogradu posmatrali i prebrojali da u amfiteatru sedi 80 odsto žena.
"Uprkos tome, kada izađu iz fakultetskih klupa, velika većina njih će samo da radi kod nekog i ima prilično malo šanse da se zaposli u nekom svetskom birou i da bude prodorna. I to je zapravo razlog zašto smo i osnovali društvo pre 10 godina", navodi Lazarevićeva.
U bivšoj Jugoslaviji žene na čelnim pozicijama velikih firmi
Ona dodaje da su u Hidrotehnici, Energoprojektu i drugim velikim firmama u staroj Jugoslaviji na čelnim pozicijama bile žene, koje su radile u Iraku i u Libiji, ali sada to više nije slučaj.
Žensko arhitektonsko društvo osnovale su 24 žene koje se bave arhitekturom da bi se glas žena učinio vidljivijim, prisutnijim i ravnopravnim u arhitekturi, urbanizmu i oblikovanju prostora.
Anja Ivana Milić, jedna od osnivačica Ženskog arhitektonskog društva, kaže da je udruženje tokom prethodnih deset godina podstaklo i pomoglo, zajedno sa drugim udruženjima koja su se u struci ovde etablirala, da se arhitektura kao struka unapredi.
"Mislim da smo značajno promenili sliku arhitekture i ženske kreativnosti u struci i da smo, ako ništa, imali jaku dozu efektivnosti kroz izložbe, izlaganja radova našeg članstva, nagrađivanja istih, kao i saradnju sa mnogim drugim organizacijama na internacionalnom nivou koje se takođe bave podsticajem ženskog stvaralaštva u arhitekturi", navodi Milić.
Pored promocije ženskog arhitektonskog stvaralaštva, promovišu se i trendovi održive gradnje.
Predsednica Skupštine Ženskog arhitektonskog društva Milena Zindović ističe da žene mogu i moraju mnogo da doprinesu jer su danas većina u arhitektonskoj, a posebno u urbanističkoj struci.
"Kada govorimo o zaštiti životne sredine u gradovima, tu urbanizam treba da ima prvu ulogu. Mi urbanističkim pravilima, procentom zelenila, širinom ulica, kako bismo omogućili drvorede, možemo puno da promenimo tu mikroklimu u gradu i da smanjimo efekat toplotnih ostrva, doprinesemo komfornijem životu u gradovima", navodi.
Održivost u fokusu savremene arhitekture
Marija Nenadić Novaković, predsednica ŽAD-a, kaže da je održivost danas postulat savremene arhitekture.
"Svi gledamo da arhitekturu ne učinimo toliko monumentalnom koliko održivom. Koliko će ona služiti u narednim godinama, decenijama i vekovima čoveku, a i nakon toga", ističe Nenadić Novakovićeva.
Ona dodaje da je cilj očuvanje zelene arhitekture i uvođenje pravila struke.
"Koja će ostaviti našim potomcima planetu Zemlju onakvu kakva treba da bude", navodi Nenadić Novakovićeva.
Na inicijativu Ženskog arhitektonskog društva svake dve godine dodeljuje se nagrada koja nosi ime prve žene arhitekte u Srbiji Jelisavete Načić, autorkama koje su ostvarile izuzetan doprinos struci tokom svoje karijere.
Коментари