Stanovništvo u Srbiji sve starije, dobra vest što se obrazovane majke odlučuju za rađanje trećeg i četvrtog deteta

Na Međunarodni dan stanovništva, procena Ujedinjenih nacija je da je u prethodnoj godini u svetu živelo 8,04 milijarde ljudi, a u Srbiji 6,62 miliona. U 2023, dnevno je rađano gotovo 368.000 dece, a u našoj zemlji 167, podaci su Republičkog zavoda za statistiku povodom Svetskog dana stanovništva. Od 234 zemlje Srbija je na 111. mestu po broju stanovnika. Vrhunac svetske populacije se očekuje posle 2080. godine.

"Do 2100. godine ne očekujemo da će biti nekog drastičnijeg pada brojnosti svetske populacije. Znači zadržaćemo se na oko 10,4 milijarde stanovnika. Indija, Egipat, Etiopija, Nigerija su zemlje koje će uticati na taj najveći rast broja stanovnika u periodu do 2100. godine, nakon čega se očekuje usporavanje rasta broja stanovnika u svetu", rekla je za RTS Gordana Bjelobrk sa Odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZZSS.

Kina je do kraja 2022. godine bila zemlja sa najvećim brojem stanovnika, tada primat preuzima Indija, koja sada ima oko 1,4 milijarde stanovnika.

"Ono što je još bitno – što Indija ima vrlo nisku prosečnu starost stanovništva, prosek je negde oko 28 godina, i to joj daje potencijal za dalji rast broja stanovnika. Po prosečnoj starosti Kina je 'starija' 10 godina i zato je došlo do te zamene", objašnjava Bjelobrk.

Za to vreme u Srbiji se smanjuje broj stanovnika, od 2011. godine to je nešto više od pola miliona. Rađena je projekcija na osnovu popisa 2011. godine, ali još nije rađena projekcija na osnovu podataka dobijenih u popisu 2022. godine.

"U svakom slučaju do 2041. godine očekujem da imamo nešto više od šest miliona stanovnika. Malo je nezahvalno raditi te projekcije, na globalnom nivou dolazi do velikih društvenih promena. Rat u Ukrajini izazvao je velika migratorna kretanja koja određuju broj stanovnika u velikom broju zemalja i menjaju", kaže Bjelobrk.

Najteže uticati na natalitet

Prema njenim rečima, ono što nije dobro je što do 2041. godine očekujemo da svaka četvrta osoba u Srbiji bude starija od 65 godina, sada je to svaki peti, tako da nije dobro što je došlo do promena u starosnoj strukturi stanovništva, sve smo stariji i bićemo stariji u narednom periodu.

"Negativni prirodni priraštaj je još od 1992. godine. Ima prostora za mere, najteže je uticati na natalitet, ali može se uticati i na mortalitet da ne dolazi do drastičnog pada i migratorna politika. Mi sada pripremamo podatke koji se odnose na strane državljane, od kada se desio rat u Ukrajini, primećena su migratorna kretanja ka našoj zemlji koja će u narednom periodu uticati na broj stanovnika u Srbiji", rekla je Bjelobrk.

Napomenula je da nam pristižu migranti iz ekonomskih razloga, to nisu izbeglice, pre svega kada se govori o ruskim državljanima to su cele porodice koje nameravaju da ostanu ovde da žive. Kaže, radi se mladom stanovništvu u proseku 30 do 35 godina starosti, a to je ono što nam treba, a što možemo da obezbedimo barem delimično, kroz imigraciju.

Između dva popisa iz Srbije otišlo 180.000 mahom obrazovanih ljudi

"Prema popisu iz 2022. godine, registrovano je da je iz Srbije između dva popisa otišlo oko 300.000 ljudi. Popis nije dobar izvor kada je reč o migracijama, ali prosto ti ljudi nisu tu i nema ko da dâ podatke o njima, ali mi ne znamo da li su oni trajno u inostranstvu, ali svakako je dobar uzorak da vidimo o kojoj se starosti radi i gde su otišli", kaže Bjelobrk.

Kako je rekla, između dva popisa iz Srbije je otišlo oko 180.000 mahom obrazovanih ljudi u starosnom razdoblju od 20 do 49 godina.

"Najčešće je reč o zapadnoevropskim zemljama. Migracije ne možete da zaustavite, ali bar da u državi stvorimo uslove za te ljude da ostanu i da ih zadržimo u zemlji. Ili i ako odu, da razmišljaju o povratku", kaže Bjelobrk.

Istakla je da se poboljšala obrazovna struktura celokupne populacije, a sve češće se visokoobrazovane i zaposlene majke odlučuju za rađanje drugog, trećeg i četvrtog deteta. "Merama populacione politike možemo da utičemo da se ublaži pad broja stanovnika i promeni pravac kretanja", kaže Bjelobrk.