Читај ми!

Kupe vilu, pa ostave da propadne – investitori trikovima ruše stare i zidaju nove zgrade

Nadgrađuju, ruše ili kupe pa namerno upropaste – nesavesni investitori koriste se raznim trikovima kako bi umesto starih, ambijentalnih zdanja, izgradili nove zgrade. Koriste i to što institucije nisu ažurne. Poslednji u nizu je slučaj Konaka kneginje Ljubice. Nisu ga srušili, ali stručnjaci smatraju da je ugrožen zidanjem uz samu zgradu. Ipak, inspekcija tvrdi da investitor ima urednu građevinsku dozvolu. U Zavodu za zaštitu spomenika kažu da se tačno zna da li i gde u okviru zaštićenog područja može da nikne nova zgrada.

Prošlo je samo nekoliko meseci od kada je inspekcija donela rešenje o obustavi rušenja stare vile u Internacionalnih brigada 47 u Beogradu. Danas se na gradilištu nalaze bageri, koji kopaju temelje za novi objekat. Investitor je u međuvremenu uspeo da dobije dozvolu za gradnju.

Srušena je stara zgrada u Janka Veselinovića 10, a po svemu sudeći ista sudbina čeka i onu na broju 15, čiji vlasnik je sklonio krov kako bi kiša ubrzala propadanje ovog zdanja.

Predstavnici udruženja koja pokušavaju da zaštite ambijentalne celine u centralnom gradskom jezgru tvrde da investitori često puste da objekat propadne toliko da nije bezbedan za život, a onda se dobija dozvola za rušenje i, po pravilu, na tim lokacijama niču znatno veće zgrade.

Investitori su iskoristili pravnu prazninu koja je nastala kada je 2021. istekla zaštita za pojedine delove starog jezgra Beograda da dobiju dozvolu za rušenje postojećih i izgradnju novih zgrada. Koliko je zgrada zbog toga nestalo nije poznato, ali je spisak poduži.

Srušene su vila u Hadži Milentijevoj, Nikolaja Krasnova, Mišarskoj. U gradu od devedesetih godina prošlog veka do 2017. nije proglašena nijedna prostorno-kulturno-istorijska celina da bi u naredne četiri godine bilo proglašeno deset.

Trenutno je u toku postupak za zaštitu nekoliko kulturno-istorijskih celina. Upravo u tim delovima, za koje se očekuje da budu zaštićeni, investitori su najaktivniji jer kada neki prostor konačno bude zaštićen, počinju da važe druga pravila.

Koliko će objekata upravo u tim zonama biti srušeno zavisi najviše od brzine kojom će biti stavljeni pod zaštitu države.

Zavod: Nemaju sve zgrade isti nivo zaštite

Olivera Vučković iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda kaže da je jedini mehanizam protiv ovakvih poteza nesavesnih investitora utvrđivanje prostorno-istorijskih celina, na čemu se poslednjih godina radi i čime je, ističe, zaštićen veliki broj objekata na tim prostorima.

"Tada imamo jasne mere šta može da se radi na kojoj kući, i na taj način je najveći broj objekata sačuvan", dodaje Vučkovićeva.

Govoreći o slučajevima o kojima je RTS i ranije izveštavao, istakla je da je Zavod uvek reagovao, da je intervenisala inspekcija, ali da se dešava da, kao u slučaju Internacionalnih brigada, investitor dobije dozvolu da dozida novu zgradu koja će imati repliku stare fasade.

"Što naravno nije u skladu sa pravilima službe zaštite", rekla je Vučkovićeva i dodala da u ovom slučaju Zavod nema mehanizam da se bori protiv toga.

Dodaje i da se kod građana podigla svest o tome da su nepokretna kulturna dobra neobnovljiv resurs, te da i oni Zavodu javljaju kada uoče da investitori ugrožavaju te objekte. Reaguju, tvrdi, i državne institucije.

"Državne institucije i te kako reaguju u svim slučajevima, reaguju nadležne inspekcijske službe", kaže Vučkovićeva, navodeći da se u tom slučaju zaustavljaju radovi i pokreće zakonska procedura.

Što se tiče Konaka knjeginje Ljubice, koji je, prema oceni stručnjaka, ugrožen zidanjem uz samu zgradu, Vučkovićeva kaže da je Zavod pratio radove i reagovao čim je investitor izašao iz okvira onoga što je dozvoljeno da se radi.

"Inspekcija je odmah izašla i zaustavila radove, u isto vreme je izašla i inspekcijska služba Ministarstva građevine. Propisali su mere investitoru koji je nesavesno postupio u ovom slučaju", rekla je Vučković.

Šta kada vlasnik skine krov

Komentarišući to što vlasnici namerno puštaju objekte da propadaju, ističe da je za to takođe nadležna inspekcija, jer je, prema zakonu o stanovanju, dužnost vlasnika da brine o svom objektu.

U ovim slučajevima vlasnicima bi trebalo da stigne kazna ili nalog da objekat vrate u stanje u kojem ne bi nastavio da propada.

Govoreći o rušenju Nemačkog paviljona na Starom sajmištu, Vučkovićeva je objasnila da u zaštićenom području nisu uvek svi objekti podjednako zaštićeni, te da je jasno definisano šta može da se ruši, a šta ne:

"U zavisnosti od toga kako se svaki pojedinačno objekat valorizuje, da li se čuva u potpunosti, na nekima je dozvoljena nadogradnja ili izgradnja pored, dok se neki objekti u potpunosti mogu ukloniti ili zameniti novim koji ne moraju da odražavaju duh starog vremena."

Ističe da svako vreme nosi svoj pečat, a da se to najbolje vidi na arhitekturi Beograda.

"Beograd je grad koji je puno puta rušen i zidan, zato nemamo neki kontinuitet kao u drugim gradovima, imamo stilove različitih epoha i različitih perioda", rekla je Olivera Vučković. 

петак, 05. јул 2024.
22° C

Коментари

Dobar tekst, ali..
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Zelja za lepotom
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Bravo
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Miss
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару
Treba li zabraniti lepotu?
Избор за Мис Србије на Тргу републике – женско тело на јавном кантару