Izjašnjenje RTS-a povodom navoda portala Pištaljka

Radio-televizija Srbije objavljuje Izjašnjenje povodom navoda objavljenih na portalu Pištaljka.

Nažalost, sajt Pištaljka je postao jedan od promotera hajke na RTS požurivši da objavi insinuacije Branislava Klanščeka, predsednika Upravnog odbora RTS-a, a preskačući svoju obavezu da podrobno ispita sve navode.

Pištaljka ne bi trebalo da bude ni taraba, odnosno, zid neke zgrade po kojima može da se šara šta god nekom padne na pamet. Takođe, ona nije ni tabloid koji stvar rešava slanjem poruke tipa: Da li možete da komentarišete navode ovog ili onog čoveka? Obaveza Pištaljke je da sve podatke koje joj bilo ko dostavi ozbiljno prouči i ispita pre nego što ih objavi.

RTS zato Pištaljci šalje odgovore na iznete optužbe. Deo tih odgovora čine tekstovi upućeni i predsedniku UO, deo izjave rukovodilaca RTS-a, partnera RTS-a i pojedinaca zaposlenih u RTS-a.

Sve je počelo sa više nego besmislenom optužbom Branislava Klanščeka da RTS, van informativnog programa, proizvodi samo tri emisije. Odgovor RTS-a ćete neći u materijalu koji sledi a, najkraće rečeno, on glasi da RTS samostalno proizvodi 170 emisija.

Predsednik UO se nije izvinio za svoju laž i nanošenje ogromne štete RTS-u.

Pokušaćemo da posetiocima sajta Pištaljka objasnimo nekoliko detalja koji su izuzetno bitni za razumevanje ove priče.

U proseku, javni medijski servisi u Evropi samostalno proizvode oko 48 odsto sopstvenog programa a, po podacima REM-a (Regulatornog tela za elektronske medije), RTS je u 2021. godini samostalno proizveo 56 odsto svog programa.

Spoljne produkcije se ne angažuju samo zbog zakonske obaveze da najmanje 10 odsto njegovog programa čine emisije nezavisne produkcije, već i zato što RTS nema dovoljno kapacitete da sve uredi sam i, što je najvažnije, zato što su produkcije izvan RTS-a brže i jeftinije za obavljanje posla iz mnogo razloga, koji će biti navedeni u tekstovima koji slede.

Upravo zato svi proizvođači TV serija, Telekom, SBB, RTS, Prva TV, Pink TV, za taj posao koriste usluge spoljnih ili izvršnih produkcija.

Razlika je samo u načinu donošenja odluke da se neki serijal snima ili ne snima. Jedino RTS u širem krugu razmatra ponuđene projekte koje predlažu spoljne produkcije. Da bi se započeo razgovor, RTS od spoljnih produkcija traži sinopsis svih epizoda (za serije do 12 nastavaka, a više sinopsisa za duže serije), scenario za tri epizode i detaljno razrađeni budžet. Osmočlana ekipa koju čine tri dramaturga, dva reditelja, urednik redakcije Kulture, profesor sa Fakulteta dramskih umetnosti i generalni direktor, čita sinopsise i scenarije i donosi odluku šta je dobro za RTS, a šta nije. Mnoge serije koje smo mi odbili ‒ proizveli su kasnije drugi emiteri.

Stručnjaci za budžet, koji su se za to školovali na Fakultetu dramskih umetnosti, "češljaju“ budžet, a tome se kasnije pridružuju i direktor programa i produkcije.

Sa snimanjem se počinje kada su odobreni konačna verzija celokupnog scenarija i budžet. Svaki trošak napravljen tokom snimanja mora da bude pokriven računom i svi ti računi se sravnjuju, obično jednom mesečno tokom snimanja i na kraju, kada je sve završeno, uključujući i postprodukciju, koja obično traje duže od snimanja.

U javnosti je pogrešno stvoren utisak da spoljne produkcije dobiju ceo iznos koštanja serije. To, jednostavno, nije tačno. Spoljne produkcije zarađuju određeni procenat od ukupne sume novca potrošene za snimanje serije. Ti se procenti nalaze u budžetima i dogovore se pre početka snimanje i u poslednjih nekoliko godina iznose od 5 do 7 odsto.

Deo emisija koje spoljne produkcije prave za RTS prijavljuju se na stalno otvorenom konkursu. Sve ponude razmatra komisija sačinjena od stručnih ljudi iz svih programa: Informativnog, Kulturno-umetničkog, Naučno-obrazovnog i Zabavnog. Svoje mišljenje oni dostavljaju direktoru programa i generalnom direktoru, koji potom donose konačnu odluku.

Kompletan tekst izjašnjenja RTS-a povodom navoda portala Pištaljka

среда, 05. август 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом