Mogu li privatni penzioni fondovi pomoći da sigurnije dočekamo starost

Da li ste razmišljali o tome kolika će vam biti penzija? Ako niste zadovoljni sumom koju možete da očekujete, možda još nije kasno da je uvećate. Ukoliko imate mogućnost da odvojite neki iznos sa strane, privatni penzioni fondovi su dobro rešenje. Kako oni funkcionišu?

Penzija zavisi isključivo od dužine radnog staža i visine uplaćenih doprinosa. Formula izračunavanja konačnog iznosa penzije, u načelu, nije jako komplikovana.

"Ona podrazumeva najpre izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta. On se dobija stavljanjem u odnos ukupne godišnje zarade sa republičkom prosečnom zaradom za svaku kalendarsku godinu. Zbir svih tih koeficijenata se onda deli sa periodom za koji je obračunat i na taj način dolazimo do ličnog koeficijenta. Množenjem ličnog koeficijenta sa ukupnim ostvarenim penzijskim stažom dolazimo do ličnog boda, a množenjem ličnog i opšteg boda dolazimo do iznosa buduće penzije", navodi Bojana Popović, finansijski direktor Fonda PIO.

I u idealnim uslovima, kada se ispune svi uslovi za odlazak u penziju, rezultatima, naravno, neće svi biti zadovoljni. Jedno od mogućih rešenja za kvalitetniji život u poznim godinama jesu dobrovoljni, odnosno privatni penzioni fondovi. Ali i u njih mogu da izdvajaju samo oni sa višim primanjima.

"Za razliku od državnog penzijskog fonda oni funkcionišu po principu individualnih računa. To znači da svaki član penzijskog fonda ima individualni račun na kojem se vode njegove uplate. Bilo ko da uplaćuje doprinose za njega, za buduću privatnu penziju, da li je to poslodavac za svog zaposlenog, na koji način mu obezbeđuje dopunsku penziju uz državnu ili sam za sebe ili neko drugo fizičko lice. Obično su to supružnici međusobno ili roditelji za decu", ističe Ana Stanković, marketing menadžer dobrovoljnog penzijskog fonda.

Član fonda sam odlučuje o tome koliko će uplaćivati i koliko dugo. Najmanji iznos određuje fond, a maksimum uglavnom ne postoji. U ovom fondu primanje privatne penzije moguće je nakon navršene 58. godine života, ali nije obavezno do 70. godine što je i zakonski limit.

Neki su za, a neki protiv ove vrste ulaganja. Još se pamti propast pojedinih penzionih fondova, što je poljuljalo poverenje građana, iako je država svojevremeno podsticala ovakav način zaloga za sigurniju starost.

Trenutno u sedam dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji štedi manje od 215.000 ljudi.