Sezona za šumokradice, pustoše i državne i privatne šume – Beograd bio crna tačka

Poručnik Filip Nahajovski navodi da je trenutna situacija na području Beograda mnogo bolja nego što je bila.

"Obodni delovi Beograda važili su za crnu tačku ali je sada, po formiranju Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala, situacija mnogo bolja, inspektori su stalno na terenu", navodi Nahajovski.

Po krađi šuma nalazimo se na sredini evropske lestvice. Nahajovski napominje da prema analizama koje su rađene najviše šume se krade na jugu i istoku Srbije.

Ističe da se kazne za nelegalnu seču, prema zakonu, zavisno od stepena štete, kreću od novčanih do zatvorskih.

Ukazuje na to da je krađu šume najbolje prijaviti nadležnoj policijskoj upravi.

"Apelujem na sve oštećene koji su trpeli štetu od šumokordica da prijave slučaj nadležnoj polcijskoj upravi kako bi inspektori u najkraćem roku uhvatili i procesuirali osumnjičene", kaže Nahajovski.

Većinski vlasnik šuma u Srbiji je država sa oko 53 odsto, dok je ostatak u privatnim rukama.

"Države šume su u nadležnosti javnih preduzeća i nacionalnih parkova koji imaju svoje čuvare, dok o privatnim šumama računa moraju da vode sami vlasnici."

Postupak za legalnu seču

Napominje da postoje lepi primeri iz Vojvodine, gde je u okviru lokalnih samouprava formirana poljočuvarska služba koja štiti useve i šume na određenom području bez obzira na to ko je vlasnik.

Kaže i da kada privatni vlasnik namerava da seče drveće u svojoj šumi mora da se obrati javnom preduzeću ili korisniku šuma. Tada na teren po zakonu izlazi šumarski inženjer koji treba da označi stabla predviđena za seču. Potom se plaća taksa za seču i nakon toga se ona može obaviti, objašnjava Nahajovski.

Kako navodi, bilo da je vlasnik šume država ili privatnik, Uprava za šume pri Ministarstvu poljoprivrede kontroliše taj proces koji se obavlja prema desetogodišnjim planovima.

Ukazuje na to da je ekološki kriminal u Srbiji i Evropi u eskpanziji, a da su u narednom periodu planirane međunarodne policijske akcije.