Zašto je važno da znamo odakle potiče šnicla na našem tanjiru

Ministarstvo poljoprivrede je početkom marta donelo dopunu Pravilnika o izražavanju hrane, kojom dodatno uređuje označavanje porekla mesa iz Srbije. Označavanje se odnosi na goveđe, svinjsko meso, ovčije, kozije i na živinsko meso, kao i na prerađevina koje u sebi sadrže više od 50 posto tog mesa.  

Branislav Raketić je istakao za RTS da je cilj da se na taj način da podstrek domaćoj industriji, da se te informacije dodaju proizvođačima i da one budu još vidljivije krajnjem potrošaču.

"Želja nam je i da ovi proizvodi takođe, imaju određene komparativne prednosti u odnosu na one koji nemaju tu oznaku, da na taj način stvaramo jedan brend na te proizvode koji su poreklom iz Srbije", naglasio je Raketić.

Od 1. aprila proizvodi s oznakom "Poreklom iz Srbije"

Ukazuje i da potrošači u Srbiji vole vole domaće meso i da je zato motiv  bio i da ga dodatno označe ali da nisu hteli da te oznake bude dodatno opterećenje za proizvođače promenom dekleracija.

Odlučili smo da na na tim policama bude jasno označeno da je to proizvod iz Srbije. Primena imena je od 1. prvog aprila.

Obavezno navođenje hrane zemlje porekla je za:

- voće i povrće, 

- meso  i mesne prerađevine,

- jaja, 

- maslinovo ulje

Raketić objašnjava da je uslov za oznaku sa poreklom iz srbije i da sirovina  u proizvodu bude više od 50 posto iz Srbije.

"Ukoliko je druga hrana a ima u sebi elemente koji bi mogli biti obmanjujući za potrošača i ti proizvođači su dužni da navode zemlju porekla. Suština je da se jedna potpuna informacija da krajnjem potrošaču", precizirao je Raketić. 

Usklađenost sa standardima EU

EU je pokrenula veliku reformu sistema označavanja hrane. Strategija "Od polja do stola" odnosi se na oznake porekla.

Raketić posebno ističe da je u interesu da Srbija bude skladu s EU i zato što je izvoznik hrane.

U EU je ta informacija, dodaje, bitna za potrošače i bitno je da se ta lista proširi u smislu navođenja.

"Tako da će biti šitri spisak proizvoda koji mogu biti predemet navođenja, poput mesnih prerađevina. Jedna od ideja je, da to bude i mleko, durum pšenica koja je sastojak za testenina, paradajiz i krompir, koji su takođe sastojci za neke proizvode i to je jedan širi spisak proizvoda koji mogu da budu predmet označavanja hrane ", navodi on.

Takođe, podseća da naš zakon zabranjuje sve faze proizvodnje i prodaje genetskih GMO proizvoda.  

Raketić smatra da će se navođenjem porekla, stvoriti jedan brend i da će ti proizvodi biti više prodavani u odnosu na one koji nemaju tu oznaku.