Читај ми!

Da li je pandemija doprinela povećanju nasilja u porodici

Proteklih dana zasuti smo vestima o crnoj hronici u porodicama u Srbiji. Samoubistva, ubistva partnera, teška nasilja u porodici! Koji su uzroci? Da li nas je zatvorenost u kući, zbog pandemije, umesto zbližavanja, udaljila od ukućana? Koordinatorka Sigurne kuće, Vesna Stanojević kaže za RTS da žrtve nasilja ne učestvuju u kreiranju sopstvene bezbednosti i oporavka, a da su deca uvek žrtve nasilja.

Vesna Stanojević je istakla gostujući u Dnevniku RTS-a da prema podacima Savetovališta protiv nasilja u porodici sve sa sigurnim kućama nisu imali podatak da je ove godine bilo više nasilja nego prethodnih godina.

"Bilo je na nekom istom nivou kao i broj ubijenih žena, ali i to nije nikakva procena. Ubijenih žena je previše ali generalno nismo mogli da pričam o tome jer je cela epidemija doprinelo tome", rekla je Stanojevićeva.

Partneri se, navodi, međusobno ubijaju u svim starosnim dobima, juče je čovek od 84 godine ubio suprugu od 80 godina.

"Moguće da je to posledica problema koji ljudi imaju. Ne razumeju se upućeni su jedno na drugo, neko mora da zna kakav je bio odnos između njih, vrlo je moguće da su se ti stariji ljudi dogovorili da odu zajedno", kaže Stanojevićeva.

Kaže da je policija imala veliki broj prijava u ovom periodu.

"Oni su intervenisali svuda gde je nasilje prijavljeno, to jest sad dolazimo do osnovnog problema prijavljivanje nasilja, da li prijavljuju na adekvatan način,  da li ga prijavljuju onda kad treba. Možemo da pričamo samo o broju prijavljenog nasilja. Žena u Sigurnoj kući ima preko 30. Mi od prošle godine i sad u Srbiji imamo 24 ubijene žene, manje nego prošle godine u istom periodu", kaže koordinatorka "Sigurne kuće".

"Nasilnik nije praćen kada izađe iz pritvora" 

Navodi da svuda na svetu postoji nasilje nad  ženama, to je nešto što je globalni problem mada može da se uradi više.

"Zakon je donet, dosta mu je poklonjena pažnja i dosta je medijski promovisan i bilo je dosta komentara, ali nije do kraja završen", navodi Stanojevićeva.

Stanojevićeva ističe da je jako bitno naglasiti da taj nasilnik nije praćen kada izađe iz pritvora i po statistici svaki treći nasilnik ponovi isto delo.

"Dokle traje ta zabrana prilaska, recimo do prvog u mesecu, čim bude drugi ono čini ponovo nasilje. Zato tačno čeka da istekne zabrana prilaska", kaže ona.

Navodi da nije do kraja završen taj problem što to znači kada na lice mesta dođe policija i kad se izvrši  mera zabrane nasilnik se posle tog izdržanog pritvora ili kada su mu se zabrani mera prilaska ponovo vraća istoj porodica iz koje može da se vrati u kuću u kojoj je učinio nasilje.

Dodatni problem je i što žrtve nasilja ne učestvuju u kreiranju sopstvene bezbednosti i da su deca uvek žrtve nasilja.

"Kad neko kaže onaj dira decu on ne dira decu, ali ta deca prisustvuju nasilju i ta deca su žrtve nasilja, rastu sa tim u sredini koja nije dobra za njihov razvoj, odgoj. Prema tome deca su uvek žrtve i to moramo da znamo i roditelji to moraju da shvate i moramo više povesti računa o toj deci, to su naša deca", kaže Vesna Stanojević. 

уторак, 22. април 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом