Na "Srećnoj kozi" probajte sir sa borovnicama, tartufima i crnim pivom

U Velikom Gaju, selu u plandištanskoj opštini, posluje farma koza čiji domaćini prave neobične kozje sireve. Farma je primer kako i proizvodnja mesa, mleka i mlečnih proizvoda, ali i prerada i prodaja funkcioniše na kućnom pragu.

Nakon završenog fakulteta Miloš Todorović, iako rođen u gradu, odlazi na selo i u partnerstvu sa Nebojšom Joksimovićem 2012. osniva farmu koza, sa stadom od 50 grla. Danas broje oko 300 koza rase alpino, a proizvedu više od 40 kilograma sira dnevno.

"Celo ovo imanje nije koncipirano da se zarade velike pare nego da se stvori budućnost za moje potomke, da ja njima napravim posao, a i ja hoću da uživam da i meni bude lepo", kaže Miloš Todorović.

Proizvode plasiraju uglavnom privatnim kupcima, koji se, kažu, uvek vraćaju po novu količinu, i pojednim restoranima.

Na farmi se može probati kozji sir sa borovnicom, tartufima, sušenim paradajzom, zelenim biberom, čak i crnim "ginis" pivom, i domaćin kaže da je ključ uspeha upravo u ovim inovacijama.

"Više neće bele kozije sireve, kao što su ih pravili naši stari, sad hoće malo drugačije sireve. E mi smo od samog starta krenuli sa tim drugačijim sirom i faktički smo bili ne mogu da kažem prvi, ali u prvih pet na tržištu i ljudi su to još tad prepoznali", ističe Miloš Todorović.

Farmu "Srećna koza" obišao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, istakavši da se u poslednjoj godini dana upravo radilo na prilagođavanju propisa koji bi omogućili da mali farmeri mogu da ostvare proizvodnju mleka i mesa i prodaju na kućnom pragu.

"Ja sam toliko zadovoljan što sam ovo video. Bukvalno je ovo primer, možemo ga koristiti kao školski primer kako to treba da izgleda, gde smo povezali stočarstvo, preradu i trgovinu, sve na jednom mestu", naveo je Nedimović. 

"Onaj sledeći korak koji treba da bude jeste taj da oni treba da se udružuju i da traže zajedničko tržište", ističe Jovan Repac, predsednik opštine Plandište. 

Udruživanje je, slažu se i domaćini farme u Velikom Gaju, jedini način da se izađe na inostrano tržište, koje od jednog proizvođača zahteva količine od najmanje 150 tona a koje mali farmeri nisu u stanju pojedinačno da obazbede.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 20. април 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом