Zarada na otpadu

Neophodno je unaprediti postojeći sistem upravljanja ambalažnim otpadom što podrazumeva dodatna ulaganja i obavezu domaćinstava da razvrstavaju svoj otpad. To su rezultati studije Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine - SEPEN. Jedan od modela prikupljanja ambalažnog otpada koji se razmatra, jeste depozitni sistem, odnosno naplata kaucije za plastične i staklene flašice i limenke.

U zemljama gde je primenjen depozitni sistem koji omogućava vraćanje kaucije potrošačima u prodavnicama, stopa prikupljanja upotrebljenih flašica i limenki je i do 90 odsto.

"Potrošač, na primer, želi da kupi ovu vodu. Posebno je naznačena cena vode, a posebno ambalaže i pravo je potrošača da naplati kauciju za ambalažu", rekao je Rauno Ral, predsednik Upravnog odbora Estonskog sistema depozita.

Preporuka za Srbiju jeste da startuje sa vrednošću depozita u iznosu od pet evrocenti za ambalažu.

"Depozitni sistem motiviše građane da mogu da zarade na otpadu, da rade primarnu selekciju
a sahranjujemo reciklabilne materijale u deponije", naveo je Siniša Mitrović iz Odbora za zaštitu životne sredine PKS.

Prerađivači plastične ambalaže rade sa pola kapaciteta, uvoze ambalažu, a od one sakupljene sa deponije gube 40 odsto u preradi.

"Izvori su deponije sekundarna selekcija onda na kraju ne možemo da dobijemo niti količine, niti kvalitet koje odgovarajuće na tome mislim da je krajnje vreme da revidiramo postojeću i sistemi da vidimo najbolja rešenja praksi iz Evrope" kaže Mihail Mateski iz "Grinteks" reciklaža plastične ambalaže iz Novog Sada.

Prema istraživanju udruženja koje predstavlja kompanije koje plasiraju najviše pića, pa i ambalaže na srpsko tržište, trošak uvođenja depozitnog sistema je milijardu evra.

"Depozitni sistem može da da dobre rezultate, ali za ogroman novac. Verujemo da sistem koji sada postoji u Srbiji može da se značajno unapredi i da da slične rezultate sa mnogo manje fondova, mnogo manje novca", smatra Srđan Sušić iz "SEPEN" - Udruženja za ambalažu i zaštitu životne sredine

Godišnje na deponije, ali i u prirodu, ode tri miliona tona komunalnog otpada.

"Što se prikupljanja tiče, koje rade komunalne službe, ono je na visokom nivou, ali što se tiče samog razdvajanja, reciklaže, tu smo na veoma niskom nivou, a jedan najveći deo toga predstavlja upravo ambalažni otpad koji je reciklabilan, i koji se može ponovo iskoristiti i moramo ga unaprediti", rekao je pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović.

Depozitni sistem preporučuje i zakonodavstvo EU kao važan instrument koji omogućava ponovnu upotrebu ambalaže i smanjenje količine otpada, a podržale su ga i Ujedinjene nacije u rezoluciji o morskom otpadu i mikroplastici.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 29. март 2025.
15° C

Коментари

Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса