Da li samo loše vesti dižu tiraž

Jedan strani portal koji je celog dana objavljivao samo dobre vesti oborio je rekord na svoju štetu – posećenost je na kraju dana bila slabija za 60 odsto. Ne razlikujemo se ni mi od sveta. I kod nas loše vesti dižu tiraž. Kako to utiče na uređivačku politiku, a kako na nas?

Što skandaloznije ili tragičnije – to čitanije. Ne postoji vreme pogodno za čitanje na primer crne hronike, mnogi ljudi dan počinju upravo sa vestima iz ove rubrike. Iako je od stradanja pevača Šabana Šaulića prošlo više od nedelju dana, i dalje je na naslovnim stranama. A u trenutku kada je ta vest objavljena, toliko je čitalaca bilo da ostale vesti na portalima nisu mogle da se učitaju.

"Samim tim što se ta vest pronela tako iznenadno i što je tragična, nažalost, ljude je to pre svega šokiralo, onda su imali potrebu da saznaju kako se to njemu desilo, zbog čega se to njemu desilo, ko je kriv za tako nešto. Ja mislim da su ljudi u suštini imali utisak kao da im je neko nešto oduzeo nasilno, jer se čovek prosto veže za poznate ličnosti na takav način", kaže Slobodanka Opačić, zamenica glavnog i odgovornog urednika portala Telegraf.

Poznate ličnosti uvek privlače pažnju. Loša vest je često samo povod da se zatim danima otkrivaju nove pojedinosti.

"Kada se desi tako nešto kao što je tragičan događaj, ponovo se fokusiramo, ponovo se podsetimo, ponovo se setimo, ako ste primetili onda čitava ta situacija dobije neku vrstu aure, odjednom se tu sada donose neke nove vesti, otkriva se nešto što se nije znalo. Kiti se oko te ličnosti", kaže psiholog Bojana Škorc.

U borbi za tiraž i gledanost, često se ne bira oružje. 

"Obaveza novinara je da ne ugrozi zakon, da ga ne prekrši. Tako da morate voditi računa i o žrtvi, posebno o pravima deteta. Kada je u pitanju izbor fotografija, ne objavljuju se fotografije koje su previše eksplicitne i koje mogu da povrede čitaoca", kaže Opačićeva.

Loše vesti utiču na one koji ih čitaju.

"Koleginice psiholozi su odavno primetile da, čim se neka loša vest pusti u medije, da će im se odmah sutra pojaviti roditelji koji su to primetili, da će biti prijava koje su upravo o tome o čemu je ta vest bila, a da bi se bez toga sve to moglo izbeći", kaže Bojana Škorc.

I u svetu je situacija slična. Naučnici u Kanadi su u jednom istraživanju utvrdili da su ispitanici češće čitali naslove sa negativnim sadržajem. U Rusiji je jedan portal ceo dan objavljivao samo dobre vesti i na kraju je posećenost bila slabija za 60 odsto.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
20° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом