уторак, 31.03.2026, 13:24 -> 17:45
Извор: АСКД „Вилхелмина Мина Караџић"
Beč obeležava Teslinu godinu - književnost, izložbe i sećanje na genija
Austrijsko-srpsko kulturno društvo „Vilhelmina Mina Karadžić" iz Beča, nastavlja obeležavanje 170 godina od rođenja Nikole Tesle, u Teslinoj godini Teslinog naroda, nizom kulturnih manifestacija.
U subotu, 28. marta 2026. godine, predstavljena su tri književna dela Radmile Satarić, književnice iz Novog Sada. Reč je o delima: „Nikola Tesla inspiracija, na srpskom i engleskom jeziku, „Nikola Tesla kroz eseje" i „Dečja godina sa Nikolom Teslom".
Autorku, njen život i delo, predstavila je Svetlana Matić, predsednica ASKD „Vilhelmina Mina Karadžić", ističući da je reč o profesorki književnosti, koja je postizala zapažene rezultate, zajedno sa svojim učenicima na različitim takmičenjima i realizovala mnogobrojne projekte, koji podstiču kulturu govora i razvijaju ljubav prema srpskom jeziku i književnosti, obraćajući posebnu pažnju na razvoj i podsticanje talenata kod učenika.
„Velike su njene zasluge na polju kulture i obrazovanja. Napisala je recenzije za mnogobrojna književna izdanja, među kojima je i moja knjiga, "Heroina života Mileva Marić Ajnštajn", koja će uz istoimenu izložbu, biti prikazana u Vukovoj zadužbini u Beogradu, u četvrtak, 2. aprila 2026. godine, u 12 časova i 16. aprila 2026. godine u 18 sati u Ogranku Srpske akademije nauka i umetnosti u Novom Sadu.
Njen suprug akademik prof. dr Miljko Satarić, koji je večeras sa nama, ugledni je član SANU u Beogradu, pri Odeljenju za matematiku, fiziku i geo-nauke, od 2009. godine. Profesorka Radmila Satarić je majka dva uspešna i fakultetski obrazovana sina, sa kojima je iznedrila još jednu značajnu knjigu "Nikola Tesla kroz eseje". Reč o jednom retkom profilu uspešne žene, dobitnicom velikog broja priznanja i nagrada, koja je ostavila i dalje ostavlja trag na našem književnom nebu", podvukala je Svetlana Matić.
Obraćajući se publici, Radmila Satarić se zahvalila na pozivu i istakla veoma uspešan rad ASKD „Vilhelmina Mina Karadžić" i njene predsednice, govoreći da su sve oči iz Srbije, uprte u Beč i u kulturne i prosvetne aktivnosti, kao i u obeležavanja godišnjica srpskih velikana i naučnika, koje ovo društvo već punih sedam godina, uspešno realizuje, a u cilju očuvanja srpskog jezika i naše bogate kulturne baštine. „Doći u Beč, za mene je jedna posebna lepota, jer on poseduje posebnu muziku i arhitekturu. Beč je izvorište kulture", rekla je Radmila Satarić.
Brojna publika je sa pažnjom upijala Radmilin osvrt na lik i delo velikog Nikole Tesle, koji je promenio svet, a koga je ona na vrlo autentičan način predstavila u svojim romanima. Napomenula je da je Nikola Tesla, još kao mali, rekao svom ujaku da će on nešto veliko uraditi na Nijagari, što se i obistinilo. Danas njegov spomenik na Nijagarinim vodopadima, dostojanstveno podseća na inovativna dela velikana. Podvukla je da je Tesla umetnik u nauci, koji je sebe doživljavao kao automat, koji je dirigovan spoljnim uticajima.
Profesori ga, nažalost, nisu razumeli, u toku njegovog školovanja, a ni njegovi savremenici, jer je on posedovao matematiku u jeziku. Bio je opčinjen brojem tri, koji je za njega imao čarobno značenje. Čitao je Vukove pesme, koje potiču iz srpskog naroda, a prvi reformator srpskog jezika, preneo je pelcere kulture iz srpskog naroda u Beč.
Svetlana Matić i Radmila Satarić su se složile da je Nikola Tesla čudotvorac, obično neobičan i neobično običan. Zahvalile su se Tesli na bogatstvu inovacija i što nas je sve povezao.
Mila Pojter, učenica koja pohađa nastavu na maternjem jeziku u jednoj bečkoj osnovnoj školi, recitovala je pesme o proleću. Tim povodom, na poklon je dobila časopis „Vitez". Nikola Tesla je voleo prirodu, selo, svog oca, majku i zavičaj, koji je nosio u srcu do kraja svog života i sa ponosom isticao svoje srpsko poreklo. Slao je pisma i telegrame i bio veliki sin, rođak i brat.
Kao znak zahvalnosti za učešće u obeležavanju velikog jubileja, Svetlana Matić je Radmili Satarić i njenom suprugu prof. dr Miljku Satariću uručila ešarpu i kravatu sa likom Nikole Tesle, čiju je skicu sačinila čuvena dizajnerka Roksanda Ilinčić, a proizvela ih je tržnica „Šević" iz Temerina.
U knjizi „Nikola Tesla inspiracija", recenzent knjige Dušica Maticki, između ostalog, konstatuje: „Roman Nikola Tesla inspiracija sastoji se od 62 priče, koje mogu nezavisno da se posmatraju i egzistiraju i svojevrsna je riznica naučnih, istorijskih, književnih, putopisnih podataka, pomoću kojih može mnogo da se sazna o duhu vremena u kome je Tesla živeo, ali nije zaobiđen ni savremeni trenutak u kome živimo i u kome se dometi Teslinog dela jasnije vide. Delo je opisano raskošnim, rustikalnim jezikom, sa obiljem metafora i epiteta. Iz svakog dela romana, treperi artizam Radmile Satarić, inspirisan delom velikog naučnika, pa otuda i takav naslov Nikola Tesla inspiracija. Međutim, za nju Tesla nije konačna odrednica, već samo jedna značajna karika koja mora da se nastavi rađanjem novog genija", zaključila je recenzentkinja ove inspirativne knjige.
U nastavku programa, Svetlana Matić je otvorila izložbu o Nikoli Tesli, koja sadrži 20 plakata, a na njima su najznačajniji detalji iz života i rada naučnika, koji je osvetlio planetu Zemlju. Promocija knjige „Rekli su o Nikoli Tesli" i izložba, biće prikazana i svečano otvorena u prostorijama Konzulata Republike Srbije u Beču, povodom Dana planete zemlje, u četvrtak, 9. aprila 2026. godine u 16 sati, pod pokroviteljstvom Nj.E. Marka Blagojevića, ambasadora.
Na ovoj kulturnoj manifestaciji, prikazane su fotografije i predmeti sa likom i potpisom Nikole Tesle, a koje je iznedrila Nataša Pajković, umetnica. Stefan i Sunčica Rainprehter su predstavili svoj proizvod „Tesla med", brendiranog i odličnog kvaliteta.
Uz bogatu zakusku i druženje, Radmila Satarić je potpisivala svoja književna ostvarenja. Na ovom skupu, između ostalih, prisustvovali su: Suzana Carović, konzul, prof. Dule Aćimović, prof. dr Nađa Aćimović, univerzitetski profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Beču, bečki stvaraoci i kulturni poslenici.
Prilikom obilaska srpskih tragova u Beču, Radmila i Miljko Satarić, zajedno sa Svetlanom Matić obišli su, između ostalog, mesto gde je Ambasada Republike Srbije, spomen-ploču u Marokanergase, gde je Vuk Stefanović živeo i preminuo, Hram Svetog Save u Beču, bistu Vuka Karadžića i spomen-ploču Mini Karadžić, koju je Austrijsko-srpsko kulturno društvo „Vilhelmina Mina Karadžić" postavilo 2021. godine, u čast prve srpske slikarke, književnice i Vukove ćerke, u trećem bečkom okrugu.
Biografija:
Radmila Satarić (devojačko prezime Karadžić) je rođena u Cetinju 4. maja 1952. godine. U Novom Sadu je 1975. godine završila Filozofski fakultet, Katedru za jugoslovenske književnosti.
Radila je na radnom mestu profesora srpskog jezika i književnosti u Beogradu i Novom Sadu u uglednim srednjim školama (Srednja medicinska škola u Beogradu i Tehnička škola „Mileva Marić Ajnštajn" u Novom Sadu). U toku rada u prosveti obavljala je misiju popularizacije srpskog jezika i književnosti, kulture, pisanja i dobrog govorenja, te je imala brojne izuzetne uspehe u nastavi i vannastavnim aktivnostima sa svojim učenicima na školskim, gradskim i republičkim takmičenjima. Za rad sa talentovanim učenicima Radmila je dobila pohvalnicu Izvršnog veća Autonomne pokrajine Vojvodine. U toku svog pedagoškog rada obuhvatila je svojim angažovanjem daleko šire područje kulturnih delatnosti nego što je to bilo predviđeno programom i planom rada. Na Tribini škole organizovala je predavanja o velikanima srpske nauke (Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Mileva Marić Ajnštajn...)
Prilikom boravka u Kanadi (2001. i 2002. godine) u gradu Edmontonu, gde je njen suprug prof. dr Miljko Satarić radio kao gostujući profesor na Univerzitetu Alberta, Radmila je aktivno sarađivala u okviru Srpske zajednice pri Srpskoj crkvi „Sveti Sava" i organizovala više književno-kulturnih programa, te je bila jedan od osnivača Srpske biblioteke „Vuk Stefanović Karadžić" koja i danas postoji i radi u Edmontonu. Za ovu aktivnost je dobila zahvalnicu. Radmila Satarić je član Udruženja književnika Srbije i vrlo aktivno se bavi književnim stvaralaštvom.
Do sada je objavila: naučnofantastični roman "Tajna ljubav", Izdavač SARA, Novi Sad 2004.godine, zbirku pesama "Ljubav kao svila", Izdavač „Serbian Literary Company", Toronto 2003.godine, zbirku pesama"Sjaj ljubavi", Izdavač SARA, Novi Sad 2006. godine Slikovnica za decu „Lutka kraljica", Izdavač SARA, Novi Sad, 2003. godine, dramu "Zlatna obala", Radio Novi Sad, 1998. godine, kalendar za decu sa zbirkom pesama o mesecima, Izdavač SARA, Novi Sad (deset izdanja), za pesmu „Moj Novi Sad" dobila je prvu nagradu na festivalu „Zlatna tamburica" 2001. godine, pesmu je komponovao Zoran Mulić, a interpretirao Predrag Cune Gojković, autor je emisije o Francu Kafki na Radio Novom Sadu, kao i songova za predstavu „Palčica" u izvođenju Pozorišta mladih u Novom Sadu, zbirku priča romaneskne strukture „Staklene stepenice", Izdavač „Nova poetika", Beograd 2015. godine, kandidovana je za NIN- ovu nagradu i nagradu „Pečat vremena", roman „Sreća je kameleon", Izdavačka kuća „Prometej", Novi Sad, 2018. godine, nominovan za NIN-ovu nagradu i nagradu Pečat vremena, roman na engleskom jeziku „Secret Love", Izdavačka kuća „Prometej", Novi Sad, 2018. godine, roman „Lepa Petra", Izdavačka kuća „Prometej", Novi Sad, 2019. godine je nominovan za NIN-ovu nagradu, roman „Savršen šut", Izdavačka kuća „Prometej", Novi Sad, 2020. godine i nominovan za NIN-ovu nagradu.
Roman „Grinhorn Došljak" o Mihajlu Pupinu, objavljen je u Izdavačkoj kući „Prometej", 2021. godine, kandidovan je za nagradu Biblioteke grada Beograda „Beogradski pobednik" 2022. godine i za nagradu „Moma Dimić" Biblioteke grada Beograda. Roman „Nikola Tesla inspiracija" objavljen je u oktobru mesecu 2023. godine u Izdavačkoj kući „Prometej". Za roman „Nikola Tesla inspiracija" Radmila je nagrađena u Njujorku 13. januara 2024. godine nagradom, zlatnom medaljom Tesla spirit avard od Tesline naučne fondacije iz Amerike, predsednik Fondacije je ugledna ličnost Nikola Lončar.
Za roman „Nikola Tesla inspiracija" nagrađena je zlatnom medaljom na Tesla festu u Novom Sadu 14. oktobra 2024. godine. Zbirka pesama "Dečja godina sa Nikolom Teslom" objavljena je u oktobru 2024. godine i nagrađena je zlatnom medaljom na TESLA FESTU u Novom Sadu 14. oktobra 2024. godine.
Za kompletno književno stvaralaštvo o Nikoli Tesli dodeljena joj je Velika zlatna plaketa Tesla spirit avard od ugledne TNF u januaru 2025. godine u Njujorku. Knjiga eseja "Nikola Tesla kroz eseje" (autori Radmila Satarić, Bogdan Satarić, Stefan Satarić) objavljena je u mesecu avgustu 2025. godine. Autori su dobitnici diplome na Tesla festu 2025. godine.
Radmila Satarić je dobitnica zahvalnice Austrijsko srpskog kulturnog društva "Vilhelmina Mina Karadžić" iz Beča za uspešnu saradnju. Zahvalnicu joj je uručila akademik profesor Svetlana Matić na 68. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, prilikom promocije romana Svetlane Matić "Heroina života Mileva Marić Ajnštajn" na štandu IK Prometej - izdavač godine 2025.
Za kompletno književno stvaralaštvo o Nikoli Tesli dodeljena joj je nagrada, povelja Kapetan Miša Anastasijević u Galeriji Matice Srpske 15. decembra 2025. godine.
Na Danima slovenske kulture održanim na Univerzitetu u Bukureštu, Fakultetu stranih jezika i književnosti (14-18 maj 2018 ) imala je veoma uspešnu promociju svog romana „Sreća je kameleon". Tom prilikom dala je intervju poznatoj novinarki, urednici Ioneli Mengher za ugledni evropski radio. Na Konferenciji slavista održanoj u septembru 2019. godine, povodom 70. godine slavistike u Rumuniji, na Univerzitetu u Bukureštu, Fakultetu za strane jezike i književnost, saopštila je svoj naučni rad: Lepa Petra u kontekstu savremenog ženskog romana. (Rad je objavljen u naučnom časopisu Romanoslavika.)
Na Međunarodnoj slavističkoj konferenciji održanoj on lajn 2020. godine na Univerzitetu u Bukureštu, Fakultetu za strane jezike, saopštila je svoj naučni rad "Interdisciplinarno čitanje romana Savršen šut". (Rad je objavljen u naučnom časopisu „Romanoslavika".) Na Međunarodnom on lajn simpozijumu Rumunska slavistika i dijalog kultura održanom 22. oktobra 2021. godine na Univerzitetu u Bukureštu, Fakultetu za strane jezike, Okrugli sto posvećen Ivu Andriću - 60 godina od dodele Nobelove nagrade saopštila je svoj naučni rad Mihajlo Pupin, Ivo Andrić - građani sveta.
Zbornik u čast univerzitetskom profesoru dr Oktaviji Nedelku povodom 65. rođendana, koji je izdao Savez Srba u Rumuniji 2022. Temišvar, objavio je Radmilin rad „Portret Oktavije Nedelku - Horizonti intelektualnosti". Radmila Satarić je uspostavila izuzetnu plodnu saradnju sa Univerzitetom u Bukureštu, Fakultetom za srane jezike i književnosti, Katedrom za srpski jezik i književnost. Na Naučnom skupu "Tajna Evrope i slovenska misao" održanom 19. septembra 2025. godine u Kulturnoj stanici Eđšeg u Novom Sadu saopštila je svoj naučni rad "Tajna Evrope i Ivo Andrić - Razgovor sa Gojom". Naučni skup su organizovali Grad Novi Sad, Kulturni centar Novog Sada, Kulturna stanica Eđšeg, Izdavačka kuća Prometej i Centar za kulturne integracije.
Napisala je recenzije za: roman prof. Ljiljane Šarac „Zid tajni", zbirku pesama „ Pogledi" prof. dr Gordane Smieško (Bojić-Miličević), zbirku priča Sanje Trninić „Dnevnik moje mašte", knjigu za decu prof. Svetlane Matić „Hvala ti majko mila", roman Svetlane Matić "Heroina života Mileva Marić Ajnštajn", roman "Nikola Tesla moja motivacija", autora Nikole Lončara, roman "Čarobni jedrenjak", autorke Maje Cvetković Sotirov.
Pesme Radmile Satarić su vrlo inspirativne za kompozitore, te je student Muzičke akademije u Novom Sadu Aleksej Mrdaković napisao kompoziciju za horsko izvođenje njene pesme „Moj grad", premijerno je izvedena 13. maja 2023. godine. Radmila Satarić živi u Novom Sadu sa suprugom prof. dr Miljkom Satarićem i imaju dva sina, Bogdana koji je doktor elektrotehničkih nauka, programiranja, i Stefana koji je master elektrotehnike, energetike.
Коментари