Читај ми!

Doktorati, poezija, bridž, dizanje tegova... Kakav život možete živeti u desetoj deceniji

Nikad nije kasno za nove akcije i nikad niste prestari – bar prema onima koji završavaju doktorske studije, i objavljuju svoje prve knjige u 10. deceniji života.

Докторати, поезија, бриџ, дизање тегова... Какав живот можете живети у десетој деценији Докторати, поезија, бриџ, дизање тегова... Какав живот можете живети у десетој деценији

U trenutku kada je Mejbel Bler donela odluku – koju nije znala da će doneti – rekla je da se „osećala kao da joj je sva krv pojurila iz glave, do prstiju na nogama”. „Nisam znala šta se dešava”, govorila je Bler, bivša bejzbol igračica posleratne ženske lige, koja je bila inspiracija za film Njihova liga iz 1992. godine, bila je na bini na filmskom festivalu „Trajbeka" 2022. u Njujorku.

Odlučila je da o sebi i svom seksualnom opredeljenju javno progovori u 95. godini: „Želim da svi znaju, bila sam u ormaru 95 godina. Ta stara vrata su se otvorila. Sedela sam tamo, širom otvorenih očiju, verovatno otvorenih usta. Nisam se više plašila jer sam bila tako stara, i zaista – nije mi bilo važno šta ljudi misle, osim što me je interesovala moja porodica“.

„Nikad u životu nisam bila tako srećna. Bila sam nova devojka sa 95 godina”, dodala je. Sada ima 97 godina, prihvatila ju je LGBTK+ zajednica. „Toliko ljudi mi je reklo kako sam im pomola da se otvore, a njihove porodice sada razumeju šta se dešava u njihovim životima”, objasnila je. Blerova se profesionalno bavila bejzbolom, a zatim je imala dugu karijeru radeći za avio-kompaniju Northrop Corporation, gde se u to vreme plašila da će biti otpuštena ako bude otvoreno govorila o svojoj seksualnosti.

„Morala sam da izlazim na sastanke sa muškarcima sa kojima nisam želela da izlazim. Izbegavala sam komentare ljudi koji su se pitali zašto se nikada nisam udala, i izgovor mi je bio taj da nisam našla pravog muškarca”, rekla je Blerova.

„Volela bih da sam odmah izašla sa istinom o sebi, ali ipak, i sada imam novi život. Trenutno se bavim projektom uređenja međunarodnog ženskog bejzbol centra koji će biti izgrađen u Ilinoisu. Mislim da bi žene trebalo da imaju mogućnost da imaju svoj poseban centar za bejzbol. Imam još nekoliko stvari koje moram da uradim pre nego što napustim ovaj svet“, iskrena je Mejbel.

Nikad nije kasno za tegove ali ni za doktorat

Edit Marvej-Trejna, koja je umrla prošle godine u 101. godini, počela je da diže tegove u svojim devedesetim i postala najstarija takmičarska u toj kategoriji sa 99. Čarls Jugster, britanski zubar, počeo je da se bavi bodibildingom u svojim 80-im i postao sprinter sa 95; preminuo je 2017. u 97. godini.

Prošlog meseca, Dejvid Mardžot (95) proslavio je to što je na Univerzitetu Kingston magistrirao modernu evropsku filozofiju, i navodno razmišlja o tome da započne doktorat.

Mildred Kiršenbaum je 2022. godine postala je zvezda društvenih medija sa 99 godina. Bila je na krstarenju sa sinom i ćerkom da proslavi rođendan a njena ćerka Gejl je objavila video na kome Kiršenbaum razmišlja o svojim godinama. Rekla je, da „joj još rade klikeri, i da ima porodicu koja je obožava”. Video je postao viralan.

Zatim je Mildred dobila kovid, a kada se izlečila, u video snimcima od tada samo peva i pleše. Nedavno je objavila knjigu Mildred's Mindset – koja je delom zbirka životnih saveta, a delom predstavlja njene memoare.

Sada, sa 100 godina, Kiršenbaumova izjavljuje da o smrti uopšte ne razmišlja, već da se bavi time kada će na narednu partiju bridža i susret sa prijateljima…

„Nikad nisi prestar da probaš nešto novo, da nešto naučiš. Svaki dan naučim nešto novo”, rekla je Mildred, koja je rođena u Bruklinu 1923.

Trebalo bi da znamo, da mnogi od nas, ako uđu u 90-te, neće biti u prilici da zgrabe nove životne prilike. Demencija i slabost i invalidnost su izuzetno visoki među ljudima u 90-im godinama. Priča koju ponekad pročitate o, na primer, 90-godišnjem padobrancu izuzetno je retka. Ipak, želeo bih da vidim da se u društvu ljudi ohrabruju da žive punim plućima, i da isprobavaju nove stvari, u svojim 90-im, pa i dalje”, kaže Dejvid Sinkler, izvršni direktor Međunarodnog centra za dugovečnost u Velikoj Britaniji.

„Postoji percepcija da ne bi trebalo da pokušavate nešto novo, a ja mislim da postoji samo nametnuti ejdžizam. Nije uvek lako to prevazići, ali trebalo bi da pronađemo načine da podržimo ljude“, dodaje Sinkler. Promovisanje zdravih stilova života i društvena povezanost su očigledno od vitalnog značaja – ali i pristup mogućnostima, kao što je obrazovanje odraslih.

Uživanje u matematici

Kada je u njegovom mestu otvoren kurs matematike za starije učenike, Derek Skiper je iskoristio priliku. Godine 2022. položio je ispit iz matematike u dobi od 92 godine – više od 75 godina nakon što je polagao ekvivalent testa 1940-ih.

Nekoliko sati nedeljno je učio preko Zoom-a i tražio dodatne tutorijale na Jutjubu.

„Otkrio sam da prilično uživam. Stvari koje sam radio u školi, a koje sam zaboravio, počele su pomalo da se vraćaju. Otkrio sam da razumem matematiku. Bilo je zanimljivo shvatiti nešto što ranije nisam razumeo. Voleo bi da i drugi učine isto. Kakva bi velika korist za zemlju uopšte bila kada bi roditelji mogli da se vrate na fakultet, nauče malo matematike kako bi mogli da ohrabre svoju decu i da im pomažu. Toliko ljudi priča o tome kako su bili loši iz matematike dok su išli u školu. Možda bi sada odjednom otkrili da nije tako loše i teško kao što su nekada mislili”, kaže Skiper, koji sada ima 94 godine.

Skiperu, koji je imao karijeru prodavca, bilo je dovoljno da je položio ispit iz matematike, i kaže da ne planira da radi ništa posebno sa tim, čak i ako još uvek uživa u crtanju grafikona u slobodno vreme. To je omogućilo vežbanje njegovom mozgu. „Kurs matematike me je mnogo više zainteresovao od sedenja i gledanja televizije. Osećate se kao da nešto postižete, nešto učite”, objasnio je.

Pisanje koje „otvara novi svet"

Prošle godine, Bronvin Herbert je završila doktorat na Univerzitetu Kvinslend u Australiji – u 90. godini.

Trenutno zakazuje viđanja sa prijateljima za koje ranije nije imala dovoljno vremena. „Uvek postoji nešto 'nešto' da se uradi", kaže ona. Herbertova je bila trudna kada je ostala udovica sa 23 godine. Nakon što joj se rodila ćerka, prvo od četvoro dece, vratila se da živi sa porodicom, a njen brat, predavač, rekao joj je za novi kurs socijalnog rada koji njegov univerzitet pokreće.

„Kada je moja ćerka bila dovoljno stara, vratila sam se na fakultet i ubrzo počela da se bavim socijalnim radom“, rekla je. Osim što je odvojila vreme da odgaja svoju decu, Herbertova je karijeru provela u sferi socijalnog rada, i penzionisana sa 81 godinom – počela da razmišlja o doktoratu. Mnogo je radila sa porodicama beskućnika i tokom svoje duge karijere videla je posledice po život generacija beskućnika.

„Puno sam razmišljala o tom socijalnom problemu, a kada sam to istraživala, bilo je vrlo malo toga da se pročita o tome šta deca ili odrasli beskućnici misle o tome kako na njihovu ličnost utiče život na ulici. U literaturi je postojala velika praznina. Odlučila sam da to moram istražiti. Tako sam došla na ideju da započnem rad na svojoj tezi", ispričala je Bronvin.

Završila je disertaciju uprkos što ju je zadesilo nekoliko teških i traumatičnih događaja – Herbertova je operisala srce, a zatim je pala zbog čega je bila u bolnici tri meseca. Njen sin je poginuo u saobraćajnoj nesreći, a potom i njen muž. „Izgubila sam interesovanje za naučni rad na neko vreme. U svakom slučaju, ponovo sam krenula, i završio sam, zbog čega sam veom srećna“, rekla je.

Postoje delovi njene teze koje bi volela da razvija i da dalje na njima radi, posebno teme oko efikasnog i dobrog roditeljstva, ali još uvek razmišlja o tome. „Radujem se novom izazovu. Još ne znam šta će to biti konkretno, ali biću spremna za to”, odlučna je Bronvin.

Sara Jerkes objavila je svoju prvu zbirku poezije u 101. godini. Oduvek je bila kreativna – radila je kao pejzažni arhitekta, zatim bila vajar, a radila je i u svojim 80-im godinama, sve dok fizički napor vajanja nije postao prevelik.

Kada se preselila u Vašington, i priključila Udruženju penzionera u svojim 90-im, pridružila se konkretno grupi za pisanje poezije i 2019. objavila zbirku svoje poezije pod imenom Dani plavetnila i plamena.

Proslavljajući svoj 104. rođendan 2022. godine, rekla je da je pisanje za nju značilo da joj se „otvorio čitav novi svet“.

Sledećeg meseca će napuniti 106 godina, a na pitanje o tome šta je definicija dobrog života za nju, odgovara: „Puno ljubavi“.

понедељак, 28. јул 2025.
22° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом