Читај ми!

Dugovečne i zdrave, kornjače možda kriju ključ za lek protiv raka

Kornjače bi mogle da budu ključ za otkrivanje leka protiv raka, pokazuju nova istraživanja. Životinje koje su istovremeno velike i dugovečne obično imaju veći rizik od dobijanja raka, ali kornjače prkose tom pravilu.

Razlog tome, kako navode naučnici, mogao bi da leži u tome što su im ćelije veoma otporne na oštećenja, sporom metabolizmu koji smanjuje ćelijski stres, kao i u jedinstvenim genima koji pružaju zaštitu od kancera.

Naučnici sa Univerziteta u Notingemu i Birmingemu analizirali su medicinske izveštaje o obdukcijama stotina kornjača iz zooloških vrtova, uključujući i neke iz zoološkog vrta u Česteru.

Otkrili su da je samo jedan odsto kornjača imalo rak — znatno manje nego kod sisara ili ptica. Takođe su ustanovili da, kada se tumori i pojave, oni gotovo nikada ne metastaziraju.

Neke vrste kornjača — uključujući kopnene kornjače — žive više od 100 godina. Džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, na primer, dožive ponekad i više od 150 godina. U aprilu ove godine, ženka te vrste postala je majka prvi put u svojoj 100. godini, u Zoološkom vrtu u Filadelfiji.

Otpornost na rak

„Kornjače, posebno džinovske kornjače sa Galapagosa i Aldabre, poznate su po dugom životnom veku i velikoj telesnoj masi. Očekivali biste da to znači i veći rizik od raka, ali naša studija, koja objedinjuje decenije podataka iz zooloških vrtova i prethodnih istraživanja, pokazuje koliko je rak izuzetno retka pojava kod ovih životinja. Zbog toga su kornjače neiskorišćen model za razumevanje otpornosti na rak i zdravog starenja i pokazuje ključnu ulogu koju zoološki vrtovi imaju u unapređenju nauke kroz saradnju“, navodi dr Ilenija Kjari, jedna od autorki studije sa Škole bioloških nauka Univerziteta u Notingemu.

Skot Glaborman sa Univerziteta u Birmingemu smatra da treba učiti iz bioraznolikosti i iskoristiti činjenicu da su neke vrste, poput džinovskih kornjača, možda već rešile mnoge probleme s kojima se suočavaju ljudi — uključujući starenje i rak.

„Fantastično je što ovi napori ne samo da doprinose naučnom razumevanju otpornosti na rak, već i podržavaju važne mere očuvanja ugroženih vrsta koje možda nose ključ za medicinske proboje od koristi i za divlje životinje i za ljude“, ističe dr Helena Tarner, istraživač u zoološkom vrtu u Česteru.

Studija je objavljena u naučnom časopisu BioScience.

субота, 12. јул 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом