Pamćenje se učvršćuje tokom spavanja

Naučnici iz Centra za interdisciplinarna biološka istraživanja, CNRS U Francuskoj, pokazali su da delta talasi koji se emituju dok spavamo nisu periodi tišine tokom kojih se korteks odmara, što je decenijama tvrdila naučna literatura. Umesto toga, oni „rade“ na izolovanju skupove neurona koji igraju suštinsku ulogu u formiranju dugoročne memorije.

Dok spavamo, hipokampus, neuronska struktura u slepoočnom delu mozga zadužena za pamćenje, učenje, motivaciju, dugotrajnu memoriju, ali i agresiju, spontano se aktivira, stvarajući aktivnosti slične onima kao kada smo budni.

On šalje informacije korteksu, koji povratno reaguje. Ovu razmenu često prati period mirovanja koji se zove delta talas, a zatim ritmička aktivnost koju popularno nazivaju „vretenom za spavanje".

Tada se kortikalni krugovi reorganizuju kako bi formirali stabilna sećanja.

Međutim, uloga delta talasa u stvaranju novih sećanja i dalje je zagonetka: zašto period tišine prekida redosled razmene informacija između hipokampusa i korteksa, kao i funkcionalnu reorganizaciju korteksa?

U ovom istraživanju, autori su pomnije pogledali šta se dešava tokom delta talasa.

Bilo je iznenađujuće da korteks nije u potpunosti tih, već da nekoliko neurona ostaje aktivno i da formiraju sklopove, tj. male, koaktivne skupove koji kodiraju informacije.

Ovo neočekivano zapažanje sugeriše da mali broj neurona koji se aktivira kada su svi ostali u stanju mirovanja, može da obavi važna proračunavanja, dok je zaštićen od mogućih „uznemiravanja". Otkrića ovog istraživanja idu još dalje!

Spontane reaktivacije hipokampusa određuju koji kortikalni neuroni ostaju aktivni tokom delta talasa i otkrivaju prenos informacija između dve moždane strukture.

Pored toga, sklopovi aktivirani tokom delta talasa formirani su od neurona koji su tokom dana učestvovali u oblasti prostorne memorije.

Svi navedeni elementi sugerišu da su ovi procesi uključeni u konsolidaciju memorije.

Da bi to demonstrirali, naučnici su kod pacova izazvali veštačke delta talase kako bi izolovali bilo neurone povezane sa reaktivacijama u hipokampusu, bilo „slučajne" neurone.

Rezultat je bio takav da, kada su izolovani pravi neuroni, pacovi su uspeli da stabilizuju svoje pamćenje i reše prostorni test sledećeg dana.

Ovi rezultati bitno menjaju način na koji razumemo korteks.

Delta talasi su, prema istraživanju, sredstvo selektivne izolacije sklopova izabranih neurona, koji šalju ključne informacije i time učestvuju u formiranju dugoročnih sećanja.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Sajens 18. oktobra ove godine

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 29. март 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом