Gostuški i Kant: problem umetničkog dela i pojam genija

Kojim argumentima se profesor Gostuški suprotstavlja Kantovim stavovima? Da li su genijalci zbilja najčešće malog rasta i kratkog vrata, kako implicira Šopenhauer?

1. Nije tačno da se sud o lepoti umetničkog dela ne može izvesti iz pojma kao osnove određivanja. Ovo važi samo za običnog ljubitelja, makar to bio i Kant. Profesionalac i stručnjak izvode skoro uvek svoj sud polazeći od preciznih pojmova koji čine kodeks datih pravila na čijoj osnovi nastaje umetničko delo. Taj isti odnos možemo konstatovati i na području nauke. Pred nekakvim njenim proizvodom - pred komplikovanom mašinom ili izvanredno efikasnom hemijskom supstancom - stav nestručnjaka može se manifestovati kao divljenje, to jest kao sud iza koga ne mora stajati nikakav određen pojam.

2. U tom smislu - a što Kant kao da ne zna - legalizovani su mnogi pojmovi, u formi zakona; oni propisuju načine na koje umetnički produkti postaju mogućni, a da se pritom ne angažuju superkvaliteti pretpostavljene genijalnosti.

3. Tako su postali mnogi, bezbrojni produkti, mogućni samo na taj način što se zasnivaju na unapred datim pravilima, bez ikakve neophodnosti uspostavljanja direktnog kontakta sa prirodom. Veliki broj takvih produkata već je našao svoje mesto u istoriji umetnosti. Ali ni mnogim produktima nešto nižeg reda, nastalim na isti način, nikad nije osporen status umetničkog dela.

4. Ako pretpostavimo pokušaj takvog osporavanja (on je morao poteći od Kanta) pojavila bi se tvrdnja da su izvesni produkti neopravdano nazvani umetničkim blagodareći isključivo svojoj formalnoj saglasnosti sa pravilima. Njihova suština, po hipotezi, ne bi bila estetske prirode. U tom slučaju bi ogroman broj dela morao biti eliminisan iz istorije umetnosti. Ostaju samo proizvodi genijalnih.

5. „Genije" kao pojam i subjekt još nikada nije definisan na zadovoljavajući način. Oto Vajninger i Špengler, na primer, pomažu nam da razumemo njihove socijalne funkcije i individualni karakter; ali ne i da ih otkrijemo. Šopenhauer, doduše (misleći na Kanta), primećuje da se genije najčešće odlikuje malim rastom i kratkim vratom, jer tada „krv sa više energije dopire do mozga". No to nam mnogo ne pomaže. Ko sve može biti taj monstrum per excessum? U svakom slučaju, nemamo ključeve za takvu klasifikaciju prema kojoj bismo mogli oceniti kao genijalan onoliki broj ličnosti koji bi odgovarao broju umetničkih dela.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 21. април 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом