Prosvetni sistem u Srbiji posle Berlinskog kongresa

„Obezbeđeni blagodetima mira, primljeni u red nezavisnih država,potkrepljeni zajednicom naših novih sugrađana, zaklonjeni novim jakim zajednicama – mi smo dobili novu čvrstu osnovu za povoljni razvitak. Spolja mudri, a unutra čvrsti odnošaji ‒ to su jedini putevi na kojima može procvetati nezavisna Srbija.” Kralj Milan Obrenović

Poslednje decenije 19. veka bile su obeležene vladavinom dinastije Obrenović i zaoštrenim političkim sukobima. Godine 1878. Srbija stiče samostalnost, a 1882. Milan Obrenović postaje kralj Srbije. U novonastaloj situaciji nakon Berlinskog kongresa, na razvoj srpskog školstva utiču rast kapitalističke proizvodnje, jačanje industrijske buržoazije, kao i otvorenost Srbije prema Evropi. Na inicijativu tadašnjeg ministra prosvete Stojana Novakovića, 1882. godine donet je Zakon o osnovnim školama. Tim zakonom prvi put je propisano obavezno pohađanje osnovne škole ,čije je trajanje produženo na šest godina. Međutim, programski zahtevi u pomenutom zakonu i nastavnom planu bili su preveliki za stvarne mogućnosti, pa njihovo sprovođenje nije donelo veće izmene u školstvu.

Više obrazovanje odnosilo se, pre svega, na decu iz imućnih gradskih porodica, a najmlađi iz seoskih i siromašnih sredina usmereni su ka nižim nivoima školovanja. Međutim, krajem 19. veka dolazi do reorganizacije ‒ Zakon o narodnim školama iz 1898. godine odnosio se na niže i više narodne škole. Primera radi, muške i ženske osnovne škole potpuno su ujednačene, u nastavi je smanjen broj intelektualnih predmeta. Praktično usmerenje nastave uvelo je nove predmete kao što su poljoprivredne pouke, pouke za domaćice, muški i ženski ručni rad, građanske moralne pouke, narodna ekonomija i knjigovodstvo.

Novi zakon je promenio i dotadašnji položaj učitelja, a promene u školskom sistemu odnosile su se i na rad u gimnazijama u cilju poboljšanja organizacije rada. Zakonom o ustrojstvu gimnazija 1886. godine školovanje je produženo sa sedam na osam godina, približno evropskim zahtevima u oblasti srednjoškolskog obrazovanja.

Novi zakoni promenili su način rada u mnogim obrazovnim ustanovama ‒ u Višoj ženskoj školi, učiteljskim, zanatlijskim školama, Vojnoj akademiji, Bogosloviji i drugim.
U školskom sistemu Srbije značajno mesto zauzimala je Velika škola, najviša obrazovno-naučna institucija u zemlji, osnovana kao Licej, 1838. godine. Stvoreni su bolji uslovi za razvoj stručnog i naučnog rada u okviru tri fakulteta: Filozofskog, Pravnog i Tehničkog. Zakonom o Velikoj školi iz 1896. godine ovoj instituciji data je veća autonomija i bolja raspodela predmeta po odsecima. Zakonom o Univerzitetu iz 1905. godine ova ustanova je postala najviše samoupravno telo za višu stručnu nastavu i obrađivanje nauka.

Iako su napredne ideje dolazile iz Evrope, a rad na boljoj slici prosvete i školstva u Srbiji išao uzlaznom linijom, put je bio veliki i težak. Ipak, uoči balkanskih ratova Srbija je imala potpuno razrađen školski sistem koji je obuhvatao osnovne škole, gimnazije, Bogosloviju, trgovačke, učiteljske, zanatske i poljoprivredne škole, Vojnu akademiju i Univerzitet.

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
petak, 14. mart 2025.
17° C

Komentari

Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom
Predmeti od onixa
Unikatni ukrasi od oniksa