Zašto je važno stanje bubrega u lečenju bolesti srca i obratno

Ne postoje tačni epidemiološki podaci, ali, neki stepen oštećenja bubrežne funkcije ima oko 650.000 građana, a oko 150.000 građana - srčanu slabost, što su podaci koji upozoravaju. Bubrežna i srčana slabost često se poklapaju i tada govorimo o kardio-renalnom sindromu.

Da je veza bolesti kardiovaskularnog sistema i bubrega izuzetno važna, rekao je u Jutarnjem dnevniku RTS-a kardiolog Arsen Ristić. „Kada imate srčanu slabost, ona pogoršava funkciju bubrega. I obrnuto – ko je od ranije bubrežni bolesnik, kada doživi srčani udar ili ima neki drugi razlog za srčanu slabost, onda će jedno potencirati drugo“, izjavio je dr Ristić.

Doktor Ristić upozorava da, ako se mere na vreme ne preduzmu, takvi bolesnici imaju loše prognoze.

„Kada dođe do terminalne bubrežne slabosti, ona limitira ono što od lekova možemo dati bolesnicima sa srčanom slabošću, gde je poslednjih godina došlo do prave revolucije. Imamo čitav niz novih terapijskih principa koji izuzetno pomažu ovim bolesnicima, sve dok bubrezi koliko, toliko funkcionišu“, objasnio je dr Ristić i napomenuo da je važno da se i kod jedne i kod druge grupe bolesnika vodi računa „o onom drugom sistemu“ u čemu su, između ostalog, od pomoći i lekovi koji mogu da spreče bubrežnu slabost i put ka dijalizi.

„Kada se neko pojačano zamara, guši, otiču mu noge, počinju problemi sa mokrenjem, otiče stomak, sve teže se oslobađa višak tečnosti, i onda lekovi koji su ranije delovali, počnu sve slabije da deluju, potom, kada se vrsta otoka promeni i mogućnost da se oslobađanje viška tečnosti promeni, to je znak da se mora obratiti pažnja na funciju bubrega“, dodao je gost RTS-a, ističući da je u tom smislu, saradnja kardiologa i nefrologa izuzetno važna.

„Novi terapijski princip koji imamo poslednjih godina, ne samo da može da preseče ovaj začarani krug između veze bubrega i kardiovaskularnog sistema, srčanu slabost koja pogoršava bubrežnu i obrnuto – možemo da kod nekoga ko je recimo samo bubrežni bolesnik, takođe sprečimo progresiju bolesti bubrega i sačuvamo ih od dijaliza i komplikacija“, dodao je.

Kardiolog je objasnio da rizik od srčane i bubrežne slabosti raste sa godinama života i dodao da ako se, s druge strane, srčani bolesnik što ranije leči – neće se desiti komplikacije na bubrezima, i obrnuto.

„To je veza koja je davno prepoznata ali je nedovoljno u fokusu pre svega u našoj primarnoj prevenciji i zato je sada najavljeno, četvrtog aprila u Jugoslovenskoj kinoteci govorimo o kardio-renalnom sindromu“, najavio je sastanak specijalista i konferenciju o kardio-renalnom sindromu dr Ristić.

 Uputio je sve muškarce od četvrte decenije života, i žene starije od 45, na preventivne kardiološke preglede i eventualno na vreme krenuti sa potrebnom terapijom. U suprotnom – problemi se akumuliraju.

„Što je lošija funkcija bubrega, lošije deluju lekovi za kardiovaskularni sistem i pogoršava se srčana slabost“, zaključio je kardiolog i dodao da zse ato na vreme mora misliti o bubrezima u lečenju srčanih bolesnika.

уторак, 27. јануар 2026.
6° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом