Čarapani, Ere, Čivijaši, kako nas određuju nadimci, prema kraju, zanatu, obeležjima

Nadimke imaju ljudi, ali i zemlje i regije. I svaka od 50 američkih saveznih država ima svoj nadimak, Alabama je poznata kao "Žuti čekićar", po ptici, koja je simbol države, a takođe je nazivaju "Srce Diksija", što je i na njenim registarskim tablicama, kao i "Zemlja pamuka". Arizoni je drugo ime "Država Velikog kanjona".

Slično je i s regionima Srbije. Kruševljani su Čarapani, Užičani Ere, slavni su i Čivijaši, Meraklije i mnogi drugi.Kako nastaju ovakvi naziva za ljude koji žive u istoj regiji ili državi, kakva je njihova etimologija.

Koliko nam „nadimci" za regione ili države otkrivaju o istorijskom nasleđu, geografiji, načinu života na tim prostorima? Kako su nastala ta imena, objasnio je Aleksandar Repedžić, etnolog i antropolog.

„Nadimak zavisi od zanimanja regije, ali i od obeležja na narodnoj nošnji.Lale su nekada na narodnoj nošnji imale cvet lale, pa otuda i nadimak.Imamo nazive i po regijama (Svinjarski Srem, vinarski Srem,ruzmarinski, paprikare na jugu....)“, rekao je Repedžić.

Kako su Šapčani postali Čivijaši i šta je to čivija?

Kako je Gordana Manjevčić, dopisnica iz Šapca istakla čivija je sinonima za dobar vic i dobru šalu. Kako su Šapčani postali Čivijaši, objašnjava priča o maloj kukici koja je neizostavni deo točka i naziva se čivija. Inače se od 1968. godine održava tradicionalna manifestacija pod nazivom „Čivijada“.

Da li se u pojedinačnim regionima Srbije zaista stvara zajednički lokalni mentalitet, pa da ima smisla sve Kruševljane, na primer, nazivati Čarapanima?

„Naravno da ne, ne sade svi papriku, nije sve to jedan mentalitet. To je jedna crta i putem nadinka se karakteriše grupa ljudi. Jaka je lokalna kultura po slojevima stanovništva i porodica koje imaju ozbinjno poreklo“, ističe antropolog.

Navodi da postoje nadimci i u urbanim kulturama, za lokalne navijačke grupe, Grobari, Meraklije, Delije, postoji i deo urbane kulture, Metalci ili subkulture gde smo imali Šminkere.....

Po nadimcima predaka imena često danas nose čitave porodice. Koliko to opterećuje njihove potomke u slučajevima nekih prezimena koja ne zvuče baš laskavo?

„Nekada su nadimci bili pogrdni, kao i prezimena, naročito u Lici, u vlaškoj kulturi, po nadimcima se lakše raspoznaju osobe u manjim sredinama. Ljudi žele da saznaju priču o svom poreklu, što je veliki i kompleksan posao. Često su se prezimena menjala, naročito u pirotskom kraju“, rekao je Aleksandar Repedžić, etnolog i antropolog.