četvrtak, 27.10.2016, 09:36 -> 16:22
Izvor: RTS
Više od 50 odsto ljudi u Srbiji sa viškom kilograma
Gojaznost je postala bolest savremenog društva, a prekomerni kilogrami uzrok nastanka mnogih bolesti. Tako je u Americi, većini zemalja Evropske unije, pa i u Srbiji. Zato se u borbu protiv tog globalnog problema uključuje i Srpska akademija nauka i umetnosti gde se danas održava skup „Gojaznost i Srbija“.
Stručnjaci upozoravaju da se poslednjih decenija broj gojaznih u Srbiji i svim drugim zemljama u svetu i Evropi udvostručio. Glavni krivci za to su neredovna, loša ishrana, brza hrana ali i neaktivnost.
Sa kojim podacima danas stručnjaci izlaze pred Srpsku akademiju nauka i umetnosti, gde se prvi put održava takav skup, što pokazuje koliko je velik taj problem, otkriva akademik Dragan Micić sa Medicinskog odeljenja Srpske akademije nauka i umetnosti.
„Podaci ukazuju da je epidemija gojaznosti zahvatila ceo svet pa i Republiku Srbiju i trenutno operišemo sa podacima da više od 50 odsto populacije u Srbiji ima probleme sa telesnom težinom, pri čemu 34 odsto njih ima prekomernu telesnu težinu i 21 odsto ima pravu gojaznost“, objašnjava Micić.
Ideja SZO: Smanjiti šećer u svim namirnicama za 20 odsto
Neke zemlje u Evropi već su uvele zahtev proizvođačima hrane da smanje količinu šećera u svojim proizvodima, neki čak oporezuju zašećerena pića.
Ideja SZO je da se pokuša da se smanji unos šećera za 20 odsto u svim namirnicama koje koristimo, navodi Micić.
Micić ističe da je cilj Svetske zdravstvene organizacije da suzbije epidemiju gojaznosti do 2025: „SZO pravi procene kako se gojaznost kreće po zemlji, a ono što je pravi razlog uključivanja Srpske akademije u okvir ovog ciklusa jeste podatak koji su pokazali za Srbiju. Oni očekuju da će doći do porasta gojaznosti do 2025, što znači da nismo uspeli da zaustavimo taj trend porasta, a naša namera je da skrenemo pažnju, da zajedničkom akcijom pokušamo nešto što bi moglo da zaustavi ovu epidemiju.“
Micić navodi zabrinjavajući podatak gde postoji tendencija porasta gojaznosti i među decom u Srbiji i dodaje šta preduzeti kao prevenciju: „Prevencija pojave gojaznosti u trudnoći kod majki – dojenje deteta prevenira pojavu gojaznosti kod novorođene dece – zatim regularna fizička aktivnost, čak se razmišlja o povećanju broja časova fizičke aktivnosti u školama, potom o užinama koje su date od strane nutricionista – programirana količina kalorija potrebna deci za određeni uzrast.“
Micić dodaje da Srpska akademija ima ideju da se na današnjem skupu razmene mišljenja, daju sugestije i da se jave preporuke: „To je nešto što Srpska akademija može da uradi, da se aktivno uključi u tu borbu protiv gojaznosti u svetu, ali posebno i u Srbiji.“
„Imamo ideju da napravimo sledeću konferenciju koja bi se ticala fizičke aktivnosti, da napravimo Srbiju u pokretu. Hajdemo svi da uvedemo 150 minuta fizičke aktivnosti nedeljno. Ne treba posebno nikakvi uslovi – jedna brza šetnja, sa lakim znojenjem pred kraj – to je dovoljan fizički napor koji će potrošiti kalorije koje su višak“, navodi Micić savet za promenu loših životnih navika.
Zdrava hrana više košta i to je činjenica, a dok ne postanemo bogatiji, moramo da pokušamo da smanjimo količinu kalorijskog unosa, jer bez toga nema smanjivanja težine, zaključuje Micić.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 6
Pošalji komentarSa svim se slažem, osim...
Sa svime se slažem što je gospodin rekao, osim sa onim na samom kraju. Zdrava ishrana je skuplja? Ne znam da li govorimo o istom ishrani. Otiđite kupite kilu mesa, pa vidite koliko ste para potrošili. Nakon toga probajte, za iste pare, da kupite šargarepe, kupus, luk, krompir, paradajiz, banane, jabuke, lan, ovas, pa vidite koliko se novca potroši na koji obrok. Ne razumem zašto postoji svest o tome da je to skupo, valjda se ljudi boje promene, pa bilo kakvi argumenti koji su za to da se ne menja ništa, makar oni bili netačni, se uzimaju kao važeći.
-
Stalno kukamo da smo na ivici gladi, da je kriza, da se jedva prezivljava... Ali od kojih se onda para ovako prezderavamo? To mi nije jasno.
Nije tacno
Mozda bi ispravnije zvucalo kada bi pisalo da 50 posto stanovnika dedinja ima problema sa viskom kila.idite u beogradska predgradja ili sto dvesta kilometara od bgd.kada vidim one jadne zene uvukli im se obrazi a kicma i stomak zalepljeni.
Hm...
Predlažem povećanje broja časova obaveznog fizičkog obrazovanja u školama, ali uz uslov da se učenici ne ocenjuju, veliki broj njih ima averziju prema časovima fizičkog vaspitanja upravo zbog činjenice da će biti loše ocenjeni ako ne urade sve kako treba, uvek sam smatrao da je za izvođenje određenih elemenata u sportu potreban određeni talenat, koji ne poseduju svi u jednakoj meri.
Porez na gojaznost jer....
....ova druga polovina nema sta da jede
Lepi Mica
Sarma, svargla, slanina, kulen, kobasica, rostilj, jagnjetina, prasetina, pivo, rakija, vino.....
Cudo je sto nema vise gojaznih, nasa kuhinja je slatka ali i ubojita u isto vreme.