Čitaj mi!

Vidovdan – slovenski, hrišćanski i nacionalni praznik Srba

U narodu se zbog Kosovskog boja zadržao običaj da se na Vidovdan, jedan od naših najvećih praznika, ne igra i ne peva, ali su opstali obredi i magijske radnje iz prethrišćanskih vremena.

I paganski običaji i hrišćanski uticaji i datum važan za srpski narod – sve to je Vidovdan. Koreni sežu čak do slovenske mitologije.

„Ono što je jako bitno za sam Vidovdan jeste to što je u njemu i dalje pomen na boga Vida koga su praznovali stari Sloveni“, naglašava Aleksandar Repedžić, etnolog.

U narodnoj religiji Vidovdan prati veliki broj verovanja i magijskih radnji koje se i danas praktikuju.

„U selima oko Ponišavlja, 27. juna se bere biljka vidočica koja se ostavi da prenoći u vodi i onda se ujutru tom vodom umiva“, objašnjava etnolog.

Ne samo u Srbiji već i na celom Balkanu, za Vidovdan su vezni određeni rituali i običaji.

„Karakteristično je za ovaj praznik i to da su se u Crnoj Gori i Hercegovini sakupljali momci i devojke uveče i preskakali vatre, stavljali vence na glavu. Takođe, u Bosni, devojke su brale crveno cveće i stavljale pod glavu nadajući se da će na taj način za Vidovdan da usnu svog verenika ili budućeg momka“, dodaje Repedžić.

Božur simbol Vidovdana

Osim vidove trave, simbol ovog praznika je i crveni božur.

„Ono što znamo iz kosovskog mita jeste da je božur nastao upravo posle Kosovske bitke kada je iz krvi nastao cvet“, podseća etnolog.

Božur je dragoceni cvet za tradiciju mnogih naroda.

„U Engeskoj su verovali da božur leči 20 bolesti, pa čak i besnilo i ujed zmije. Takođe, za božur znamo i iz grčke mitologije. Afrodita je bila ljubomorna na jednu nimfu, koja kad god ugleda Apolona, ona pocrveni, onda ju je Afrodita pretvorila u božur“, navodi Petar Repedžić.

Blog Etnolog za radoznale

Priče o božuru, Vidovdanu, velikim praznicima i običajima skoro svakodnevno na društvenim mrežama i blogu postavlja etnolog Aleksandar Repedžić. Sadržaj neobičan za društvene mreže, posle samo nekoliko meseci od pokretanja, privukao je pažnju velikog broja pratilaca.

„Blog Etnolog nastao je prošle godine, sasvim slučajno, nakon velikih razgovora sa prijateljima šta bi to oni želeli da vide i da čuju. Cilj bloga je da upozna širu publiku, pre svega na Balkanu, sa bogatom nematerijalnom kulturnom baštinom, bogatom kulturom, tradicijom, običajima“, napominje Repedžić.

Tekstovi o Šumskoj majci, drekavcima, Dubočkim kraljicama, zmajevima, inspirisale su i mladu umetnicu Anđelu Đermanović, pa su njeni crteži i radovi postali ilustracija tih tekstova na blogu i profilu.

„Najčešće se oslanjamo na intuiciju, tako što Aleksandar odabere iz moje arhive rad koji mu najviše odgovara, a potom ga ja vizuelno prikazujem samo na osnovu naslova, vodeći se sopstvenim iskustvima i asocijacijama. I obično dođe do savršenog poklapanja mog doživljaja i same sadržine teksta“, objašnjava umetnica.

Objave komentarišu pratioci iz svih zemalja regiona, jer su mnoge pojave i verovanja slični, pa ne čudi što su se mnogi složili da je od svih mitoloških bića najopasniji zli duh pod nazivom Bes.

Broj komentara 4

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
nedelja, 30. mart 2025.
14° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom