četvrtak, 13.02.2020, 16:13 -> 17:06
Izvor: RTS, mnn.com
Borba zvezda napravila prelepu kosmičku dugu
Pre nekoliko stotina godina, dve zvezde su bile umešane u sukob u kojem važi pravilo – „Pobednik uzima sve“. Jedna zvezda je postala toliko velika da je zahvatila drugu, što je rezultiralo dramatičnim duguljastim oblakom gasa.
Koristeći sistem radio-teleskopa ALMA u Atakami (Čile), astronomi su primetili zvezdani sistem HD-101584 i „gasni oblak“ za koji veruju da potiče iz borbe dveju zvezda, navodi se u saopštenju Evropske južne opservatorije.
Kako je jedna zvezda rasla, tako je počela da „guta“ drugu. To je prouzrokovalo da se manja zvezda spiralno uvija prema rastućem zvezdanom partneru, ali do sudara nije došlo. To je rezultiralo oblacima gasa, odnosno „kosmičkom dugom“.
Inače, kad je reč o zanimljivim „prikazima iz svemira“, stručnjaci su krajem prošle godine, teleskopom u Čileu, uspeli da naprave zadivljujuću sliku rađanja dveju mladih zvezda u vrtlogu međuzvezdane prašine i gasa, a ceo prikaz liči na perecu.
A kada je reč o kosmičkoj dugi, kako zvezda stari, ona obično prolazi kroz fazu kada sagoreva sav vodonik u svom jezgru. Tada se pretvara u sjajnu zvezdu – crvenog džina. Potom gubi spoljne slojeve i ostavlja iza sebe vruće, gusto jezgro i zove se beli patuljak.
Ali taj proces nije funkcionisao u ovom slučaju.
„Zvezdani sistem HD-101584 je poseban jer je ovaj 'proces smrti' prerano i dramatično okončan jer je obližnju zvezdu niske mase pratio gigant“, rekao je Hans Olofson sa Tehnološkog univerziteta „Čalmers“ u Švedskoj, koji je vodio nedavne studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophisics.
Na fotografiji, boje predstavljaju brzinu. Plavi oblaci su gas koji se najbrže kreće, dok su crveni oblaci gasa oni koji se najbrže udaljavaju. Zvezde se nalaze na jednoj svetloj tački u centru slike.
„Trenutno možemo opisati 'procese smrti' uobičajene za mnoge zvezde slične Suncu, ali ne možemo objasniti zašto ili kako se tačno dešavaju“, rekla je koautorka studija Sofija Ramštet sa Univerziteta „Upsala“ u Švedskoj.
„HD-101584 nam daje važne tragove za rešavanje ove zagonetke, jer treba bolje proučiti prelazne stadijume evolucijskih faza zvezda. Sa detaljnim slikama okruženja HD-101584 možemo uspostaviti vezu između džinovske zvezde koja je bila pre, i ostatka zvezde, što će uskoro postati“, zaključila je Ramštetova.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 2
Pošalji komentar