Dan ekološkog duga ‒ potrošili smo ovogodišnje prirodne resurse
Dan ekološkog duga ove godine je došao već 2. avgusta, najranije otkako se obavljaju merenja, saopštila je Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) 28. jula. To znači da smo već potrošili obnovljive prirodne resurse za 2017. godinu ‒ priroda više nije u stanju da nadoknadi sve ono što čovečanstvo potroši u jednoj godini.

Dan ekološkog duga se ʼpomerioʼ sa kraja septembra (mereno 1997. godine) i nastupio 2. avgusta ove godine ‒ najranije otkako je svet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. To znači da čovečanstvo trenutno koristi resurse 1,7 puta brže nego što ekosistemi mogu da se regenerišu, navodi se u saopštenju.
U njemu se takođe naglašava da na globalnom nivou troškovi prekomerne ekološke potrošnje postaju sve vidljiviji širom sveta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vode, erozije tla, gubitka biološke raznovrsnosti i nakupljanja ugljen-dioksida u atmosferi.
Prema Izveštaju o stanju planete koji je Svetska organizacija za zaštitu prirode objavila u oktobru prošle godine, sve zemlje u regionu žive iznad svojih prirodnih kapaciteta.
To dokazuju i podaci „Mreže za globalni ekološki otisak" koji se mere u globalnim hektarima, (ghe), što je jedinica za merenje ljudskih zahteva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da im udovolji (biokapacitet).
Prema najnovijim podacima, Srbija troši resurse 1,82 planete. Njen ekološki otisak čine ugljen-dioksid (1,76 gha), obradive površine (0,75 gha), šumski proizvodi (0,48 gha), ribarstvo (0,03 gha), naseljena područja (0,06 gha) i pašnjaci (0,02 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 1,58 gha, a ekološki otisak je 3,1 gha.
WWF u saopštenju navodi da bi na globalnom nivou pomeranjem Dana ekološkog duga za 4,5 dana ʼunazadʼ, do 2050. godine Zemlja mogla da se vrati u okvire biokapaciteta jedne planete.
Već je poznato da je ljudska potrošnja prvi put počela da premašuje kapacitete planete početkom ʼ70-ih godina prošlog veka i od tada „dan prekoračenja" svake godine nastupa sve ranije, zbog rasta populacije i sve većih apetita čovečanstva.
Matis Vakernagel, predsednik Mreže za globalni ekološki otisak, upozorio je još 2015. godine da je stanje dugoročno neodrživo i da je nije dobro što se ništa ne čini da se ono promeni.
Njegova organizacija procenjuje da trenutno trošimo ono što bi bio ekvivalent jedne i po Zemlje. Ako nastave istim tempom, ljudi će do 2030. trošiti resurse za dve planete.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 1
Pošalji komentarTuzno..
Kakav li to svet ostavljamo potomcima...