Učenje i zaboravljanje kao istovremeni procesi

Najnovija istraživanja ukazuju na to da se tokom procesa učenja u našem mozgu istovremeno odvija i proces zaboravljanja. U hipokampusu, delu mozga koji je zadužen za dugoročno pamćenje i snalaženje u prostoru, postoje tri različita neuronska puta povezana sa različitim aspektima učenja: jedan se odnosi na zapamćivanje, drugi na prisećanje a treći na zaboravljanje.

27186134 Процес памћења и заборављања Proces pamćenja i zaboravljanja
Naučnici Evropske laboratorije za molekularnu biologiju (EMBL) i Univerziteta „Pablo Olavide" u Sevilji sproveli su studiju koja je ukazala na ovu važnu činjenicu. Kornelijus Gros, vođa grupe istraživača (EMBL), naglasio je da je ovo prvi put da je registrovan moždani put zadužen za aktivno brisanje uspomena ili zapamćenog materijala. 

Dok učimo uvek imamo brojne asocijacije koje pamtimo kao i osnovne informacije. Pažnja ove studije bila je usmerena na hipokampus kao moždanu regiju koja je zadužena za memoriju. Kada su veze među neuronima na jednom od tri glavna memorijska puta dovoljno ojačane, proces zapamćivanja je završen.

Eksperiment i rezultati

U ovom eksperimentu korišćeni su genetski proizvedeni miševi. U prvoj fazi eksperimenta, istraživači su blokirali glavni neuronski put i eksperimentalni miševi nisu više bili sposobni da savladaju ni običan Pavlovljev odgovor koji podrazumeva povezivanje zvuka sa onim što sledi i predviđanje posledice. Međutim, kada su eksperimentalni miševi već bili savladali ovaj naučen odgovor pre nego što je blokiran glavni neuronski tok informacija, ipak su bili u stanju da povrate sećanje na ranije stečeno znanje. To je dokaz da je ovaj neuronski pravac u vezi sa zapamćivanjem, ali ne i sa mogućnošću prisećanja, koja je ostala očuvana. Blokiranje glavnog neuronskog puta imalo je i jednu neočekivanu posledicu, a to je brisanje određenih sećanja.

27186146

Napraviti mesto za dobre stvari

„Da biste naučili neke nove stvari, morate zaboraviti nešto od onoga što ste učili ranije. To je kao da u mozgu postoji ograničen prostor i da je neophodno oslabiti neke od postojećih veza koje održavaju sećanje, da bi se napravilo dovoljno mesta za neke nove stvari - objasnio je Kornelijus Gros, vođa grupe istraživača Evropske laboratorije za molekularnu biologiju.

Dalje ispitivanje ove pojave pokazalo je da je slabljenje veza na glavnom putu posledica aktivnosti na jednom od druga dva neuronska puta. Aktivno zaboravljanje se odbija jedino prilikom učenja, tj. savladavanja novih situacija. Kada je bilo reči o drugim tipovima učenja, nije bilo slabljenja neuronskih veza na glavnom putu.

Lek koji briše sećanja na traumatična iskustva

Zahvaljujući Maji Ken iz Evropske laboratorije za molekularnu biologiju, pokazalo se da je u eksperimentu moguće izbeći korišćenje miševa jer je proizveden poseban lek koji aktivira put zaboravljanja. Ova činjenica svakako je vredna dodatnih istraživanja kako bi se moglo pomoći nekim ljudima da zaborave određena traumatična iskustva.

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Zaključano: Otključajte povlačenjem strelice u desno ...
ponedeljak, 31. mart 2025.
9° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom