Na sajmu od interaktivne biblioteke drveta do pametnog vodenog kreveta

Sveže ideje, digitalizacija i upotreba novih tehnologija u drvnoj industriji neke su od karakteristika Beogradskog sajma nameštaja, koji je počeo pre dva dana. Izgleda da su domaće kompanije shvatile - ko se ne prilagođava tržištu, ispada iz igre. Ovogodišnja ponuda je raznolika, od interaktivne biblioteke drveta do pametnog vodenog kreveta, čija je cena 10.000 evra.

Da svaka roba ima svoga kupca potvrđuje i ovogodišnja sajamska ponuda. Ovaj pametni vodeni bračni krevet proizvod je domaće kompanije iz Lapova. Košta kao nov putnički auto,10 000 evra. Pomoću pametnog telefona i mobilne aplikacije možete upravljati projektorom, ozvučenjem, svetlom, gledati televiziju, koristiti internet.
28678349
28678349 Pripremio Goran Đoković

Milan Krstić, vlasnik kompanije Sandini kaže da proizvide vodene krevete i plasiraju ih na švajcarsko tržište.

"Pojavili smo se u našoj zemlji da probamo ovde da ih plasiramo. S obzirom na to da je cena ovih kreveta visoka, a standard naših građana nizak, prijatno smo se iznenadili jer smo već prvog dana prodali tri kreveta, a svakog dana interesovanje je sve veće i veće", kaže Krstić.

Grupa studenata Šumarskog fakulteta osmislila je interaktivnu biblioteku drveta, ksiloteku. Ako mobilnim telefonom skenirate kod, preko interneta ćete dobiti kompletnu informaciju o svakoj od 148 uglavnom egzotičnih vrsta. Od načina korišćenja, do rasprostranjenosti i trgovačkog naziva.

"Nama je ovo učilo. Besplatno je, što je jako bitna stvar, dok se u svetu ovakvi sajtovi naplaćuju. I još jedna jako bitna stvar - što nije samo za studente nego za sve ljude iz struke koji se bave preradom drveta i proizvodnjom nameštaja", kaže Tijana Lukić, student Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Samo u prvih devet meseci ove godine srpska drvna industrija ostvarila je suficit od 182 miliona dolara, ali u republičkoj privrednoj komori nisu zadovoljni.

"Upravo digitalizacija, upravo praćenje tehnoloških platformi industrije 4.0 i bolja tehnološka opremljenost dovodi do toga da možemo da ostvarimo efekat puta četiri ili puta pet. Ukoliko uložimo 100 miliona evra u srpsku drvnu industriju, dakle mi u jednoj godini možemo da vratimo 400 ili 500 miliona evra", objasnio je Ješa Erčić iz Privredne komore Srbije.

Kadar obrazovan prema potrebama privrede i jasno definisan srpski dizajn, pomoći će da domaći nameštaj postane konkurentniji.

Broj komentara 1

Pošalji komentar
(petak, 11.nov.2016 12:05)
anonymous

Mi smo na začelju po svemu,samo po glupostima na prvom mestu.

Ovo je dečija igra od studiranja.Bolje bi bilo za Srbiju i ceo svet da ti studenti sade šume,čuvaju ih,a ne da imamo vrlo malo šume i vrlo bolesne.Šuma na Fruškoj Gori je najbolesnija,nepošumnjava se,a vi prikazujete vodene krevete,koji su u toj istoj CH bili pre 10 godina,a vi ih navodno izvozite tamo.Ostavite se krađe tuđih ideja,skeniraš kod i saznaš sve o drvetu?!To je isto kao kad bi upisali A,a dobili sliku Atine i sve podatke o njoj.

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Zaključano: Otključajte povlačenjem strelice u desno ...
ponedeljak, 31. mart 2025.
10° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom