Đorđević: Srbija neguje antifašističku tradiciju

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma u Narodnom pozorištu održan je Memorijalni koncert, a ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević je poručio da Srbija veoma drži do antifašističke tradicije i neguje svoje multietničko kulturno nasleđe.

Ministar Zoran Đorđević je rekao da je stav Srbije u rešavanju migrantske krize u Evropi donekle bio oblikovan i sećanjem na događaje iz evropske istorije koje danas evociramo.

Ocenio je da je takozvana "Kristalna noć" označila vrhunac izopačenog sistema vrednosti i političkih uverenja nacističkog režima.

"Oko pet stotina hiljada austrijskih i nemačkih Jevreja izgubilo je i poslednje od ljudskih i građanskih prava koja su im sistematski, donošenjem nacističkih uredaba i zakona o čistoći rase, postepeno oduzimana od 1933. godine do tada. U noći između 9. i 10. novembra 1938. godine dogodilo se bestijalno nacističko iživljavanje nad imovinom i životima nemačkih Jevreja. Uništene su ili trajno oštećene 1.574 sinagoge, više od 7.000 jevrejskih prodavnica, oskrnavljena su mnoga jevrejska groblja", podsetio je ministar, saopštilo je resorno ministarstvo.

Ocenio je da nacističkom rukovodstvu nije ni bio potreban povod za sprovođenje rasnih zakona koji su otvoreno propagirani decenijama unazad, u delima mnogih nacističkih ideologa, kao i u samom "Majn Kampfu" Adolfa Hitlera.

"A mi, sa ove istorijske distance, takođe znamo da su pasivan stav prema agresivnosti fašističkih i nacističkih lidera i težnja za nekom vrstom nagodbe sa njima samo doprineli njihovom jačanju i samopouzdanju u prekrajanju granica i uništavanju stanovništva koje su oni označili kao manje vredno i nedostojno života na tlu Evrope", poručio je Đorđević.

Prema njegovim rečima, glavni motiv pogroma "Kristalne noći" ipak je bio ideološke prirode i sadržao simboličku dimenziju.

"Adolf Hitler i njegovi istomišljenici i sledbenici nisu gradili kuću, već tvrđavu. Njihova građevina nije bila predviđena za život, nego za umiranje. Ona je morala biti konkretna, a ne kontemplativna. Ona je morala biti sastavljena od munjevite akcije, a ne od introspekcije. Ona je morala biti hermetički zatvorena. U njoj su se ljudi gušili do smrti", naveo je Đorđević.

Prema njegovim rečima, to je bila prva etapa onog masovnog zločina genocida koji će u istoriji ostati upamćen kao Holokaust.

"Veliki nemački narod, čija je kultura iznedrila stvaralačke umove Getea i Šilera, Mocarta i Betovena, Kanta i Hegela, preko noći je porazbijao sve prozore i ogledala koje je mogao naći, odrekao se svog ljudskog lika i univerzalnog humanizma koji je do tada toliko često bio povezivan sa njegovim duhom, i na sebe preuzeo obezličenu obrazinu zla otelotvorenog u ničim nesputanom nagonu ka zadovoljenju najgorih pobuda čopora divljih zveri", rekao je Đorđević.

Dodao je da sa velikom tugom i bolom možemo konstatovati da je i naš srpski narod bio žrtva genocida u ustaškoj NDH, ali sa ponosom ističemo da je on takođe predstavljao aktivni i ne baš beznačajni deo velike savezničke antihitlerovske koalicije.

"Srbija neguje multietničko nasleđe" 

Đorđević je istakao da Srbija veoma drži do antifašističke tradicije srpskog naroda i neguje svoje multietničko kulturno nasleđe.

Naveo je da u Srbiji danas živi 21 nacionalna etnička zajednica čija je brojnost iznad 2.000 pripadnika. Stav Vlade Srbije je da na osetljiva pitanja savremenih etničkih odnosa u regionu, koja su bremenita ratnim nasleđem i neslaganjima u prošlosti, uvek odgovara jasno izraženom spremnošću na dijalog i rešenja koja će dugoročno biti zadovoljavajuća za sve zainteresovane strane.

"Stav koji su Vlada Srbije i Ministarstvo rada... zauzeli u rešavanju savremenog izazova migrantske krize u Evropi donekle je bio oblikovan i sećanjem na događaje iz evropske istorije koje danas evociramo", rekao je Đorđević navodeći da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nepokolebljivo branio svoje uverenje da se ni pod kakvim uslovima na granicama Srbije ne smeju podizati ograde sa bodljikavom žicom, za šta su se bile odlučile neke nama susedne zemlje u nastojanju da na taj način spreče priliv migranata sa Bliskog istoka, i tako faktički izolovale sopstvene građane.

Srbija se ipak odlučila da migrantima pruži svaku vrstu pomoći i asistencije, ostavljajući im slobodu da odluče da li će azil zatražiti u našoj ili nekoj drugoj zemlji.

Koncertu su prisustvovali izaslanik predsednika Srbije, potpredsednici Skupštine Srbije, predstavnici Vlade, predstavnici diplomatskog kora, verskih zajednica...

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
sreda, 26. mart 2025.
12° C

Komentari

Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom
Predmeti od onixa
Unikatni ukrasi od oniksa