utorak, 15.08.2017, 17:00 -> 10:16
Izvor: Tanjug
Najcitiraniji srpski matematičar piše radove u podrumu
Profesor u penziji Stojan Radenović godišnje objavi 30 do 40 radova iz matematike i jedan je od najuticajnijih i najcitiranijih istraživača u svetu. Samo tokom ove godine citiran je 464 puta, a njegove radove najviše koriste istraživači iz Amerike, Irana, Turske i Kine.
Poslednje dve godine Radenović je na listi 100 najuticajnijih naučnih umova u oblasti matematike, a prošle godine pridružio mu se i profesor Zoran Kadelburg.
Listu svake godine objavljuje kompanija „Tomson Rojters“, koja je zadužena za formiranje SCI liste koja rangira najbolje naučne časopise iz celog sveta.
Rezultati Radenovića i Kadelburga doprineli su da Univerzitet u Beogradu ima odličan plasman na Šangajskoj listi i što je i ove godine zadržao poziciju od 201. do 300. mesta.
Radenović za Tanjug skromno kaže da mu je ipak najveći uspeh kada vidi da ima uticaj na mlađe istraživače i da se ljubav prema matematici i istraživačkom radu širi u Srbiji.
To potvrđuje i rangiranje po oblastima na Šangajskoj listi. U oblasti matematike na toj prestižnoj svetskoj listi, osim Univerziteta u Beogradu, našli su se i univerziteti u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu.
Kako bi se osamio i mogao u miru i tišini da radi, Radenović je preuredio podrumske prostorije zgrade u kojoj živi.
Ne žali se na uslove, čak kaže da su matematičari, ali i naučnici uopšte, ljudi posebnog kova i da je njihov rad baziran na entuzijazmu, a ne na materijalnom.
„Nije čudo što matematika ide ispred ostalih naučnih oblasti, jer za matematiku nije potreban nikakav trošak, samo papir, olovka i internet. Fizičari, hemičari, biolozi, prirodne nauke – oni treba da mere, skupe su im materije“, naglašava Radenović.
Za matematiku kaže da je kao umetnost – vajarstvo, muzika – da zahteva posvećenost i ljubav i da u nauci nema novca.
„Šta znači baviti se matematikom, da se približavam pravdi i istini, a nikako ne mogu da je dodirnem. Zapravo da budem u blizini pravde i istine. Kada to osećate ništa vam više nije važno, dovoljno vam je da zadovoljite osnovne potrebe: platite stanarinu, da vas ne tuže. To je draž bavljenja matematikom“, naglašava on.
Da bi bio dobar naučnik, kako kaže, moraš da budeš i dobar čovak, a za loše ljude tvrdi da ne mogu da ostvare nikakve rezultate u nauci. Dodaje da takvih danas ima u akademskoj zajednici.
„Dobrota je srž za rad u matematici, a zavidnost i mržnja vas udaljavaju od rezultata. Zato loši ljudi ne mogu da naprave dobar rezultat“, zaključio je Radenović.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 13
Pošalji komentarBudimo pošteni
Meni je posebna čast kad sretnem ovakve ljude i u inostranstvu širom planete, budimo pošteni prema ovoj činjenici jer je ona uslov približiti se tom neiscrpnom naučnom blagu - ljudi ovo su humanističke misli i naše i drevnih civilizacija. Budimo pošteni da shvatimo da je teško biti slobodan u inostranstvu ko tu slobodu ne vidi i ne oseća na svom ognjištu - ovaj profesor potvrđuje naše dostojanstvo i ljubav slobode.
Los covek
..je korov i burina za
normalan svet
Profesor
Meni je posebna čast kad sretnem ovakve ljude i u inostranstvu širom planete, budimo pošteni prema ovoj činjenici jer je ona uslov približiti se to neiscrpnom naučnom blagu - ljudi ovo su humanističke misli i naše i drevnih civilizacija. Budimo pošteni da shvatimo da je teško biti slobodan u inostranstvu ko tu slobodu ne vidi i ne oseća na svom ognjištu - ovaj profesor potvrđuje naše dostojanstvo i ljubav slobode.
Legenda...
Završio sam srednju elektrotehničku i Mašinski fakultet, a matematika je uvek bila nešto što sam mrzeo, što je teško, dosadno, što učiš samo da položiš ispit. Prof. Radenović je pred kraj mojih studija došao na nekoliko predavanja kao zamena za mog tadašnjeg profesora i moram da priznam da je bilo pravo zadovoljstvo slušati profesora. Kad neko sa toliko strasti priča o svom poslu, pa još u tim godinama i dalje ima volju da nauči studente, to je onda prava stvar... Ima na Mašincu još nekoliko ovakvih legendi, ali u nekom trenutku će i oni u penziju, a posle? Pa u ovom novom svetu, vodiće nas eksperti sa sega-mega fakultetima, a kome onda još trebaju ovakvi dinosaurusi...
Profesor
Meni je posebna čast kad sretnem ovakve ljude i u inostranstvu širom planete, budimo pošteni prema ovoj činjenici jer je ona uslov približiti se to neiscrpnom naučnom blagu - ljudi ovo su humanističke misli i naše i drevnih civilizacija. Budimo pošteni da shvatimo da je teško biti slobodan u inostranstvu ko tu slobodu ne vidi i ne oseća na svom ognjištu - ovaj profesor potvrđuje naše dostojanstvo i ljubav slobode.
@Koliko ražnjića može da stane na jednu žicu?
Što više to bolje.
Sjajan čovek
Čast mi je da ovakav čovek živi i radi u Srbiji.
Da,da...
Velika istina koju mnogi zaboravljaju: Ne može loš čovek da bude dobar naučnik.
Moj profesor
Cast mi je i zadovoljstvo sto mi je ovakav profesor predavao na fakultetu.
Za vrhunsko postovanje
Profesore iskreno Vam se divim.
Vi ste uzor pozitivnoj sadasnjici koju reprezentuju vredni i skromni mladi ljudi.Njih je malo a nadam se da ce ih biti vise.
Neka Vas sluzi dobro zdravlje i da Vam naucni duh ostane tako cvrst i moralan.