ponedeljak, 13.07.2020, 16:00 -> 16:08
Izvor: RTS, BELDOCS
Retrospektive dela Kler Simon i Maka Sajka na „Beldoksu“
Trinaesti festival dokumentarnog filma „Beldoks“ i ove godine prirediće dve značajne retrospektive autora čije je stvaralaštvo ostavilo dubok i važan trag u svetskoj dokumentaristici. Na festivalu, koji će biti održan od 3. do 10. septembra, biće predstavljen izbor iz stvaralaštva francuske autorke Kler Simon i kompletan dokumentarni opus slovenačkog autora Maka Sajka.
Publika će, zahvaljujući podršci Francuskog instituta i Ambasade Slovenije, biti u prilici i da upozna ove autore u okviru festivalskog programa.

Kler Simon (1955) je francuska rediteljka, scenaristkinja, glumica, snimateljka i montažerka. Danas profesorka čuvene akademije „La Femis“, prvo je režirala kratke filmove.
„Beldoks“ zbog koronavirusa početkom septembra
Trinaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Beldoks“, koji je ove godine odloženo zbog pandemije koronavirusa, umesto u maju biće održano od 3. do 10. septembra na nekoliko lokacija u Beogradu.
U bogatom festivalskom programu, koji je četvrti put zaredom dobio podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA, biće prikazano više od 120 dokumentarnih filmova i VR/AR sadržaja.
Nakon što je otkrila direct cinema u "Les Ateliers Varan", snimila je nekoliko značajnih dokumentarnih filmova koji su nagrađivani širom sveta, među kojima i Veliki odmor (1998), koji će biti prikazan i u Beogradu.
Premda je stvarala i igrane filmove koji su premijerno prikazivani na Kanskom festivalu, ova retrospektiva biće posvećena njenom dokumentarnom stvaralaštvu. Kao atipičan talenat u francuskoj kinematografiji, Kler Simon već duže od dve decenije uspešno uspeva da uhvati suštinu stvarnosti.
U okviru retrospektive na „Beldoksu“ biće prikazana njena dela iz osamdesedih (Ne ja... ili Patricijin novac, Moj dragi Simon i Dan odmora), kao i iz ove decenije (Šuma od koje su satkani snovi), a kuriozitet i prava poslastica za publiku festivala biće projekcija svih epizoda obe sezone njene dokumentarne serije Selo u ukupnom trajanju od čak 520 minuta.

U tom serijalu, ona slika Lusas u južnoj Francuskoj, selo sa samo jednim putem, u kojem poljoprivrednici i vinogradari žive svoju slatku utopiju do trenutka prihvatanja visokotehnološkog alata u svom okruženju...
Mako Sajko (1927) bio je jedan od majstora dokumentarnog filma bivše Jugoslavije, hrabar autor koji je gotovo svakim svojim filmom dovodio u pitanje status kvo i postavljao pitanja koja u tadašnjem komunističkom društvu nisu smela da budu postavljana. Zbog toga je platio visoku cenu, ali je u svom delu ostao beskompromisan.

Sajko je 1959. godine završio Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, a usavršavanje je nastavio u Parizu i Minhenu. Kao pomoćnik reditelja radio je kod Františeka Čapa, Franca Štiglica, Janeta Kavčiča i Franca Kosmača, a zbog izbora društvenih tema u svojim dokumentarnim filmovima, svrstavan je u grupu zabranjivanih reditelja.
Svoj kritički pristup platio je prekidom karijere. Njegov kratkometražni dokumentarac Samoubice, oprez! (1967) bacio je crnu mrlju na tadašnju Titovu Jugoslaviju, zbog čega je on dobio lošu „ocenu“ i nije postavljen za direktora „Viba filma“. Posle toga, cenzurisani su mu mnogi filmovi, među kojima i Narodna nošnja (1975) zbog čega je napustio kinematografiju.

U okviru retrospektive, u Beogradu će prvi put na jednom mestu biti prikazano svih 15 njegovih dokumentarnih filmova, od kojih su svi nastali u periodu od 1961. do 1975. godine. Uz samu retrospektivu, biće prikazan i film o Maku Sajku, Mako Siniše Gačića, a biće priređen i masterklas ovog velikog autora.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 0
Pošalji komentar