sreda, 06.10.2021, 14:48 -> 14:50
Izvor: RTS
Premijera filma „Pucnji u Marseju“ na godišnjicu ubistva kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića
Film „Pucnji u Marseju“ prati sudski proces teroristima koji su bili saučesnici atentatora Vlade Georgijeva Černozemskog, koji je ubio kralja Aleksandra od Jugoslavije i ministra spoljnih poslova Francuske Luja Bartua, 9. oktobra 1934. godine u Marseju. Na godišnjicu ubistva u Kombank dvorani film će biti premijerno prikazan pred publikom u Srbiji.
Trojica terorista: Zvonimir Pospišil, Mijo Kralj i Ivan Rajić optuženi su za saučesništvo u atentatu na kralja Aleksandra i Luja Bartua. Kroz film Pucnji u Marseju se prati sudski proces ovoj trojici optuženih.
Reditelj i scenarista filma, Gordan Matić, gostujući u Jutarnjem programu, napominje da bez obzira koliko je bilo teško rekonstruisati događaje od pre više od 80 godina, svakako je bilo potrebno.
„To je jedan profesionalni izazov dramatizovati događaj o kome se pre svega malo zna kod nas, ali mi smo to radili na osnovu originalnih stenograma koje smo dobili sa suđenja koji su zabeleženi tokom samog procesa i 80 odsto filma je dramatizacija stenograma. Ono što se izgovara u sudnici, zaista je rečeno“, naglašava Matić.
Tokom istraživanja i rada na filmu autori su dosta toga otkrili što u istoriji nije bilo nepoznato, ali se time nisu previše bavili, a naročito ne u kinematografiji. Ovaj proces se dešavao u godini koja se smatra prekretnicom u istoriji Evrope. Hitler je postao firer. Musolini i Hitler se prvi put upoznaju i sklapaju savezništvo.
„Mnoge stvari na istorijskoj sceni su se dešavale u nedeljma pred ovaj atentat. Tako da je ovaj atentat bio jedna od iskri koja će se desiti i zapaliti par godina kasnije. Čak je i naša teza filma da je Drugi svetski rat počeo pucnjima u Marseju i da su prve žrtve Drugog svetskog rata Luj Bartu i Aleksandar Karađorđević“, napominje reditelj i scenarista filma.
Glavnog tužioca na procesu optuženima u filmu glumi Vladimir Aleksić. Tužilac tokom procesa nastoji da dokaže tezu da su svi optuženi bili učesnici atentata iako su se oni sve vreme branili da nisu teroristi.
„Za mene je ovaj film bio jako značajan zato što smo ga radili i bili bukvalno zaključani sve vreme snimanja i to je jedna vrsta između pozorišta i filma, tako da je bilo jako lepo iskustvo i sa ostalim kolegama poput Svetozara Cvetkovića, Tihomira Stanića, Gordana Kičića i ostalih glumaca. Uvek je za glumca zanimljivo i interesantno kada igra neku ulogu koja je bazirana na nekoj istinitoj priči i događaju, a pogotovo ovako jedna priča koja je za sve nas izuzetno istorijski značajna“, ističe Aleksić.
Tog 9. oktobra je brod Dubrovnik kojim je par dana ranije kralj Aleksandar isplovio iz Zelenike kraj Herceg Novog, prispeo u marsejsku luku. Ono što je zanimljivo, kako podseća Gordan Matić, svi su znali, pa i sam kralj da se priprema atentat i da su atentatori u Marseju.
Znao je Interpol, odnosno Međunarodna policijska organizacija, kako se tada zvao, obaveštajna služba Francuske, naša obaveštajna služba. Svi su znali da se sprema atentat, a on se ipak dogodio u 16.20.
Brod je prispeo nešto pre 16 časova. Kralj se iskrcao i nekih pedesetak metara kasnije dok je sedeo u otvorenom automobilu prišao je jedan od terorista, profesionalni ubica, Vlada Černozemski, i pucao u njega.
„Černozemski je već bio osuđivan u Bugarskoj, a inače je rođen na granici Bugarske i Makedonije. Koristio je bezbroj imena - Veličko Kerin, Vlado Georgijev, Petar Keleman... On je bio profesionalni ubica bez puno ideologije. On je i Dimu Hadžidimova, poslanika u bugarskom parlamentu ubio na stepeništu. Bio osuđen na smrt, pa oslobođen. Kasnije je imao još tih ubistava za VMRO bugarski i on je bio plaćen za to. Nije bio idealista i nije pripadao ustaškom pokretu“, navodi reditelj i scenarista filma Pucnji u Marseju.
Film govori i o nekim stvarima koje su izostavljene sa tog suđenja, dodaje Matić. Ništa manje nisu interesantni ni ti onirički delovi filma urađeni po izveštajima Stanislava Vinavera i arhivske građe ostalih svedoka sa tog procesa.
„Ono što nije smelo da se kaže i ono što nije rečeno tokom procesa možda će za neke biti zanimljivije od onoga šta jeste rečeno“, smatra Matić.
Svetska premijera filma Pucnji u Marseju je bila na Festivalu u Herceg Novom, simbolično, nedaleko od luke iz koje je kralj Aleksandar isplovio. Ono što je bilo očigledno, kako navodi Vladimir Aleksić, publika je bila veoma zainteresovana za ovu priču i duboko ih je dirnulo to saznanje šta se sve dešavalo.
Posle premijere film Pucnji u Marseju će se naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 0
Pošalji komentar