četvrtak, 16.03.2017, 08:00 -> 09:27
Izvor: RTS
Sve manje školovanih majstora
Posle višegodišnjeg pada, u Srbiji je prošle godine prvi put od 2008. porasla vrednost građevinskih radova. Za trećinu je porastao broj novih ugovora i izdatih dozvola. Prema najavi resornog ministarstva, vrednost radova na kojima mogu da rade domaći neimari u naredne dve godine jeste 970 miliona evra. Građevinske firme imaju sve više posla, ali je sve manje školovanih majstora. Opstala je samo jedna građevinska škola, i to u Beogradu. U nju se ove godine upisalo samo 10 učenika, koji uče za zidara.
Za vodoinstalatera već nekoliko godina nema zainteresovanih. Ove godine upisano je osam učenika koji uče za tesara, četiri za armirača, 14 za keramičara.
"Moj deda se bavio tesarsko-stolarskim zanimanjem. Radeći sa njim, svideo mi se taj zanat", kaže Ivan Jokić, koji se školuje za tesara.
"Komšije su mi majstori zidari, rođaci su mi završili građevinsku školu", rekao je Aljedini Adis, učenik obrazovnog profila zidar.
Tradiciju je rešio da nastavi i Luka Savić, koji se školuje za keramičara.
"Posle ću da se bavim ovim – da li preko, da li ovde, to ću da vidim", kaže Luka Savić.
Njihov nastavnik završio je istu školu pre 40 godina.
"Bilo je sedam odeljenja zidara po 30 učenika i bilo je još sedam-osam škola, a tad se gradilo punom parom, Beograd pogotovo", rekao je nastavnik praktične nastave Mihajlo Vasiljević.
U Građevinskoj školi na Zvezdari 2008. godine bilo je 1.000 učenika, a sada ih je samo 400.
"Da bi neko otišao u inostranstvo, mora da ima diplomu zidara, tesara, armirača ili molera. Međutim, kod nas je očigledno da se radi i bez tih diploma", kaže direktorka Građevinske škole u Beogradu Dragana Radovanović.
"Današnje stanje jeste takvo da se pojavljuju priučeni radnici koji nemaju završeno školovanje za ono što rade. Rade dobro, ali sam stava da zakonska regulativa treba da bude krajnje jasna i da moraju da poseduju diplome kao u svakoj normalnoj uređenoj zemlji", kaže Srđan Opalić iz Građevinskog preduzeća "Eksing BiP".
U potrazi za zaradom, mnogi se silom prilika prihvataju posla bez dovoljno znanja i iskustva.
Na mnogim gradilištima u Srbiji radi veliki broj neškolovanih zidara. Posledica je veliki broj povreda na radu. Naime, 50 odsto svih povreda na radu dešava se upravo u građevinarstvu.
Na gradilištima je više starijih majstora.
"Pogotovo kod ovih teških građevinskih poslova, gde se radilo i po nekim uslovima gde je hladno, gde je promaja... Jer veliki broj mladih ljudi ne samo da beži od građevine nego beži iz zemlje", rekao je elektroinstalater Živko Vujasin.
U inostranstvo sve više odlaze i građevinski inženjeri i arhitekte.
"Mnogi kad završe školovanje odmah odu u inostranstvo, jer vidimo da su traženi inženjeri i arhitekte u Norveškoj, Švedskoj i drugim zemljama, čak u poslednje vreme i u Nemačkoj, a glavni uzrok je smanjenje investicija", kaže prof. Dragoslav Šumarac sa Građevinskog fakulteta u Beogradu.
Samo Građevinski fakultet u Beogradu upisuje 450 studenata godišnje. Međutim, broj licenciranih inženjera svake godine je sve manji. Broj licenci za građevinske inženjere mastere smanjen je sa 124 na 95, koliko je izdato prošle godine.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 2
Pošalji komentarpostoji način
U građevinarstvu ne postoji majstorski posao koji zainteresovani građevinski tehničar ne može da nauči za POLA GODINE.
Tako nam je to.......
Sve je više slobodnjaka.....Rade na divlje,a školovani za to nisu.......Ali,za divno čudo i to funkcioniše......:)