Čitaj mi!

Ah, taj Fest – i posle pola veka očekujemo s nestrpljenjem

Manje od mesec dana ostalo je do 51. Festa. Dok sa nestrpljenjem čekamo 24. februar i ono što će nam Festival festivala doneti, prisećamo se njegove istorije.

Ah, taj Fest, bio je domaćin najvećih svetskih glumaca i režisera – Sofiji Loren, Đini Lolobriđidi, Robertu de Niru, Džeku Nikolsonu, Pjeru Paolu Pazoliniju, Romanu Polanskom, i sve to zahvaljujući „reviji filmova“ Milutina Čolića.

Kako su u to vreme filmovi kod nas kasnili i po nekoliko godina u odnosu na holivudske premijere, festival svih festivala bio je prava poslastica.

„Filmovi su kasnili po pet-šest godina, jer mi nismo imali pare kao zemlja da ih kupujemo, jer su bili skupi. I zbog toga smo svi, i mi filmadžije, i obična publika gledali filmove sa velikim zakašnjenjem. Kad se Fest pojavio to je za sve nas bilo vau“, navodi reditelj Dejan Karaklajić.

Marko Novaković je ljubav prema filmu sticao uz svog oca, Slobodana Novakovića. On ga je odveo na prvu filmsku projekciju.

„Do Hronike Festa je došlo tako što moj otac, Sloba, nije imao karte za sve filmove, i onda je razmišljao kako će da pogleda sve što dolazi te godine. Bio je te godine Kjubrik, Felini, Altman... Znači, veliki svetski autori su dolazili i on je rekao: 'Pa super, napravićemo emisiju koja će se zvati Hronika festa, gde ćemo dovoditi goste u studio i puštati inserte iz filmova koji su prikazivani toga dana'“, priseća se Marko Novaković, urednik Dramskog i serijskog programa RTS-a.

Iako su se projekcije filmova održavale na različitim mestima, Fest se 2019. vratio u Dom sindikata.

Upravo je u toj dvorani pre 52 godine održan prvi Fest, pod sloganom „Hrabri novi svet“. Festival je otvoren filmom Meš Roberta Altmana, a tokom osam festivalskih dana, projekcije je videlo oko 105.000 gledalaca. Šest godina kasnije oboren je prvi rekord u gledanosti, Festu je tada prisustvovalo više od 250.000 gledalaca.

Tokom devedesetih festival je bio u krizi. Godine 1997. je prekinut, a 1993. i 1994. nije ni održan. Hroničari Festa beleže da je 2022. godine bilo 380 projekcija, 116 gostiju, i čak devet premijera domaćih filmova.

„Fest je jedan dragoceni festival za Beograd, za beogradsku publiku i šire. Jako je važan za celu zemlju. Važan je i zbog filmova, kvalitetnih filmova koje možemo da vidimo. Važan je i zbog naše kinematografije i njenog plasiranja“, govorila je Milena Dravić, dobitnica Festovog priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti.

Milena Dravić, Emir Kusturica, Rade Šerbedžija, samo su neki od dobitnika „Beogradskog pobednika“. Nagradu za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti ove godine Festival je dodelio Lordanu Zafranoviću i Dobrivoju Tanasijeviću.

Slogan 51. Festa je „Strast života“.

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
petak, 11. april 2025.
5° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom