sreda, 01.02.2023, 14:15 -> 18:44
Izvor: RTS
Autor: Lidija Jakšić
Orkestrion – preteča džuboksa, još jedno skriveno blago Muzeja nauke i tehnike
U Zbirci instrumenata Muzej nauke i tehnike u Beogradu, čuvaju se i veliki muzički automati – orkestrioni.
Orkestrioni su počeli da se grade u 18. veku, a najveću popularnost dostigli su u drugoj polovini 19. veka.
„To su velike muzičke kutije, obično u velikim ormarima, u okviru kojih se nalazi više različitih instrumenata. To može da bude klavijaturni ram sa rezonantnom pločom, sistemom čivija, čekića i žica, doboš, triangl i činela”, objašnjava Daniela Pejović, kustoskinja Muzeja nauke i tehnike.
U izradi orkestriona učestvovalo je više majstora: ormare su radili umetnički stolari, a na mehanizmu su radili precizni mehaničari, časovničari, graditelji instrumenata i klavir štimeri.
Zbog svoje velike popularnosti, u 19. veku orkestrioni su se obično nalazili na mestima na kojima se okupljalo mnogo sveta – po železničkim stanicama, klizalištima, bioskopima ili kafanama i smatraju se pretečom džuboksa.
„Radili su na tom principu što se sa strane navijao kontrateg koji se podizao uz pomoć sajle, zatim se ručicom sa strane birala kompozicija na skali od jedan do pet, jer je svaki valjak koji je zapravo nosač zvuka, imao po pet kompozicija. Zatim se ubacivao novčić. U slučaju ovog orkestriona to je bio mali novčić od deset austrougarskih feninga, oni su bili u opticaju od 1894. do 1914. godine i u njemu je sačuvan jedan takav novčić”, dodaje kustoskinja.
Kada se ubaci novčić, kontrateg bi počeo da se spušta i na taj način je okretao muzički zapis koji se nalazio na valjku. Sistemom mehaničkog metalnog češlja, koji je prelazio preko nazubljenog valjka (metalni klinovi koji su posebnim rasporedom zabijeni u te valjke), u sistemu poluga je prenosio taj muzički zapis na ostale instrumente – na čekiće koji su okidali žice, na doboš, triangl i činelu, dodaje Daniela Pejović.
Muzej nauke i tehnike poseduje tri izuzetno retka orkestriona – dva od proizvođača „Atlantik” iz Lajpciga, graditelja Ludviga Hupfelda, proizvedena u periodu između 1890. i 1901. godine i jedan stariji iz 1860. godine, od češkog proizvođača.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 1
Pošalji komentar