Читај ми!

Knjiga za slušanje

Priče iz delte Nila – Sabri Musa

U emisiji Knjiga za slušanje, koju realizujemo u saradnji sa izdavačkom kućom „Klio”, od ponedeljka, 31. oktobra, do petka, 4. novembra, možete pratiti priče egipatskog pisca Sabrija Muse iz antologije kratke proze „Priče iz delte Nila” koju je priredio Srpko Leštarić.

Priče iz pera troje vrhunskih egipatskih autora kratke proze (Jusufa Idrisa, Selve Bakr i Sabrija Muse), koje su ušle u izbor od dvadeset i četiri priče i za čiji podnaslov je uzet matematički izraz 3x8=24, oslonjen upravo na taj mistični broj koji u arapskoj pripovedačkoj tradiciji, poređenjem s vrhunskom čistoćom zlata, služi da označi savršenstvo doživljaja, Srpko Leštarić je prevodio i objavljivao u dnevnim listovima i književnim magazinima od sredine devedesetih godina. Da ne bi ostale rasute u novinskim i časopisnim arhivama i zauvek zaboravljene, a ceneći da je svaka zavredila da uđe u antologije savremene arapske kratke proze, priređivač ih je sabrao u zbirku Priče iz delte Nila. Priče su oblikom i tematski raznovrsne, jezik im je bogat i stilski razuđen, s brojnim dijalekatskim pasažima u dijalozima i monolozima. U njima se autori s lakoćom prebacuju s književnog arapskog na živahni govorni jezik, u kojem se razaznaju obeležja zavičajnog izraza, staleške pripadnosti i nivoa ličnog obrazovanja.

U večerašnjoj, poslednjoj, emisiji ovog ciklusa možete slušati priče Sabrija Muse „Ni senka sumnje" i „Vučjak".

Sabri Muhamed Hosni Musa (Damijeta 1932–2018) završio je studije na likovnoj akademiji u Kairu i u prvo vreme je radio kao školski profesor slikanja. Na književnoj sceni javlja se 1954. sa zbirkom lirskih pesama, a nedugo zatim, kao novinar listova El Ahram i El Gumhurija, počinje da objavljuje kratke priče, filmske scenarije, putopise i romane. Gradeći u svojim pričama prozirnu a čvrstu strukturu po ugledu na najbolje svetske pisce kratke proze, Musa piše duhovito, jednostavnim jezikom i jasnim stilom, uz upadljivu vizuelizaciju. Mnoge priče ovog autora izazivale su ljutite reakcije tradicionalista, jer se u njima često javljaju žene koje ne pristaju na ulogu pasivne žrtve okoštalih normi arapsko-islamskog društva i na inertnost muža koji se u svemu miri sa sudbinom. Prva zbirka kratkih priča pojavila se pod naslovom Košulja (1958), posle nje Licem u leđa (1966), a zbirka iz koje su sve priče u ovom izboru nosi gotovo neprevodiv naslov Žena koja se jeste i muž koji je nije (1999). Pored kratke proze objavio je romane Kvarovi na lokacijama, Incident na pola kvadratnog metra, Kako ubiti komšinicu i distopijski roman Gospodin iz bašte spanaća koji mu je doneo osobit ugled. Poznati su mu putopisi Priče Sabrija Muse, O jezerima i O pustinji koji su takođe objavljivani u više izdanja. Napisao je i više filmskih scenarija, od toga dva po delima uglednog pisca starije generacije Jahje Hakija Poštar (2001), i Svetiljka iz Zejnebinog hrama, prema kojima su snimljeni filmovi.

Preveo s arapskog Srpko Leštarić.
Čitala je Dušica Mijatov.
Urednici ciklusa Tanja Mijović i Predrag Šarčev.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи