sreda, 29.08.2018, 17:20 -> 11:29
Izvor: Tanjug
CEP: Podrška građana članstvu u EU stalno raste od 2016.
Dobro je što podrška članstvu u EU kontinurano raste u poslednje dve godine, ocenio je Centar za evropske politike i naveo da je podrška tada bila 41 odsto, a u julu 55 odsto.
Centar za evropske politike ocenio je da podrška građana članstvu Srbije u EU kontinuirano raste u poslednje dve godine. CEP je pošao od rezultata julske ankete Ministarstva za evropske integracije, a prema kojem bi 55 odsto građana u ovom trenutku pozitivno odgovorilo na referendumsko pitanje "Da li podržavate učlanjenje naše zemlje u EU".

U Centru za evropske politike kažu da je takav rezultat napredak u odnosu na rezultate iz februara, kada je podrška iznosila 52 odsto, te ocenjuju da povećanje podrške pokazuje da građani Srbije veruju da je članstvo u EU najbolji put za ukupan razvoj zemlje i povećanje standarda i kvaliteta života.
Uz CEP ocenjuju i da je dobro što podrška članstvu kontinurano raste od 2016. kada je bila 41 odsto.
Uz opasku da je članstvo u EU 2009. podržavalo 74 odsto građana, Milena Lazarević, programska direktorka CEP-a, navodi da, uprkos trenutnom stepenu podrške, što, tvrdi, jeste uspeh i pokazuje da idemo u dobrom smeru, naša Vlada, ali i EU moraju još mnogo da rade na tome da na pravi način predstave i promovišu sve koristi koje Srbija i njeni građani imaju od članstva u EU.
"Podrška članstvu veća među starijima, mladi skeptičniji"
Istraživanje koje je CEP sproveo na istu temu je pokazalo da stariji ljudi, iznad 65 godina, najviše podržavaju EU i da među njima podrška iznosi gotovo 60 odsto, dok su mladi od 18 do 29 godina mnogo skeptičniji i samo oko 33 odsto ima pozitivan odnos prema ideji članstva.
Očekivano, konstatuju, podrška varira i u zavisnosti od stepena obrazovanja - visokoobrazovani su više za EU, niskoobrazovani manje.
Rezultati ovih istraživanja, kako navode u CEP-u, od pomoći su u svakom slučaju, jer prepoznaju prema kojim grupama stanovništva treba da se više usmere informacije o EU i koristi koje možemo imati od članstva.
"Važno je i to da su građani prepoznali da je Evropska unija najveći donator u Srbiji", ističe Lazarevićeva, i navodi da to znači da je "EU napredovala u komunikaciji svojih politika, programa i projekata pomoći Srbiji i da su aktivnosti na približavanju EU svakodnevnom životu građana doprineli pozitivnoj percepciji".
"Iz EU i zemalja članica dolazi 80 odsto bespovratne pomoći"
Primećuje, međutim, da ne možemo biti previše zadovoljni, jer, kako napominje, i dalje veliki broj građana veruje da je najveći donator Rusija, čija je "finansijska pomoć Srbiji zanemarljiva", dok 80 odsto ukupne bespovratne pomoći Srbiji dolazi iz EU i zemalja članica.
"Ovo je naročito važno, jer slično istraživanjima Ministarstva, i naše istraživanje pokazuje da je ljudima najbitnija ekonomska situacija - ulazak u EU se vidi kao put za bolju budućnost mladih ljudi i više mogućnosti zapošljavanja. Sve ovo je poruka našoj Vladi da mora više ukazivati na koristi koje Srbija već ima od procesa EU integracija, uključujući i bespovratnu razvojnu pomoć", napominje Lazarevićeva.
Rezultati ankete su pokazali da je i dalje visok procenat građana koji neće glasati ili koji još uvek nisu sigurni u vezi sa članstvom, a u CEP-u tim povodom kažu da je reč najčešće o građanima koji su zasićeni dnevnopolitičkim temama, apolitični i ne veruju da bi članstvo u EU drastično promenilo ili uticalo na njihove svakodnevne živote.
"Oni zajedno čine više od petine građana koji se potencijalno mogu okrenuti na jednu ili na drugu stranu, i naročito je važno da se prema njima usmeri komuniciranje evropskih vrednosti i pozitivnih strana članstva", poručuju iz CEP-a.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 0
Pošalji komentar