Aleksandar Stevanović iz Instituta za kriminološka istraživanja kaže za RTS da o tome kako je oružje završilo u rukama maloletnika postoji niz okolnosti.
"Kada je reč o držanju oružja postoji niz pravila, jedan od nekolicine uslova je da imate mogućnost da bezbedno držite oružje. To je za sada izjava oca dečaka koji je izvršio protivpravno delo", napominje Stevanović.
Ističe da oružje mora biti na mestu kom fizički ne može da mu pristupi niko ko nema dozvolu da ga drži.
“Nije samo ni to garant. Podsetiću na podatak MUP-a za 2022. godinu kada je oduzeto oko 7.000 komada vatrenog oružja. To je pretpostavka koja je zasnovana na operativnim podacima da ima oko tri miliona nelegalnog vatrenog oružja“, ističe Stevanović.
Svako zna, dodaje, za veliki broj ostavinskih postupaka, gde u zaostavštinu ulazi vatreno oružje.
"O tome nemate podatke, ne znate šta se sa tim dešava", ukazuje Stevanović.
Jedno je, navodi, krivica, a drugo je odgovornost.
“Uzmite za primer filmove, igrice i serije. Postoji jedan ambijent agresije u društvu, rijaliti programi. Pozivam da se preispita sadržaj koji mi plasiramo u društvu, jer je neodrživo. Smatram da možemo drugačije i na duhovit način se zabavljati“, kaže Stevanović.
Za desu koja su u osetljivoj dobi, igre sa brutalnim nasiljem mogu samo destruktivno da deluju, napominje.
"Mora da se pođe od premise da ako se nekome obratite za pomoć, primetite neku promenu u ponašanju deteta, ne znači da je loše, već da mu treba podrška", kaže Stevanović.
Komentari