četvrtak, 17.05.2018, 23:00 -> 23:03
Izvor: RTS
Šta je danas ostalo od Karla Marksa?
Pisac "Kapitala", jedan od autora "Komunističkog manifesta", rodio se pre dva veka u Nemačkoj, ali zbog svojih stavova je bio primoran da živi u Belgiji, Francuskoj, Velikoj Brtianiji. Marksistički sistemi u Evropi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi postali su prošlost, ali očaranost Marksom traje do današnjih dana i kod obožavalaca, i kod kritičara. Dvesta godina kasnije, za njegov rođendan u nemačkom gradu Triru otkriven je spomenik, visok 4,4 metra kao poklon Kine osnivaču komunizma.
Nemački politički filozof, ekonomista, istoričar, sociolog, najveći kritičar kapitalizma i teoretičar socijalističke misli, vođa radničkog pokreta i ideolog Prve internacionale, Karl Marks je za života uspeo da okupi sledbenike oko svojih teorijskih radova.
Nakon smrti postao je simbol levo-radikalnog političkog pokreta, koji je u 20. veku zavladao istočnim blokom. Danas su neke Marksove ideje deo savremene kulture, a druge su odbačene ili zaboravljene.
"Neke ideje nisu preterano žive, recimo o tom razvoju istorije, neke ekonomske njegove analize. Ali mnoge, ne samo što su dobro razrađene, već je dijagnostikovao probleme koji se uvek iznova javljaju. To su pre svega, nejednakosti koje postoje i posledice tih nejednakosti koje se ogledaju preko socijalne zavisnosti, reflektuju se i na političke nejednakosti", kaže profesor Fakulteta političkin nauka Đorđe Pavićević.
Kada nema socijalnih i političkih jednakosti, ali ni ekonomskog rasta, tvrde stručnjaci, nema utiska da kapitalizam dobro funkcioniše. Tada Marksove ideje ožive, kao 2008. kada ih je ekonomska kriza stavila u žižu interesovanja, a Marksa i na odevne predmete sa pitanjem "je l' sam vam rekao?"
"Kada imate ove ekstenzivne privatizacije i kada imate veliki broj ljudi koji jako loše živi ili ne može da dođe do dobara koji su im potrebni, vi onda imate ekstremno bogatu elitu. Mnogi ocenjuju da je današnja situacija mnogo bliža Marksovim predviđanjima ili opisima nego ona situacija između dva svetska rata", ističe Pavićević.
Marksova predviđanja, naročito ona o globalizaciji, za istoričare su pečat njegovog rada.
"On je potpuno postavio dijagnozu modernog sveta i to sveta 21. veka. Njegov najveći značaj je u tome što je uspeo da poveže ekonomiju, tehnologiju, kulturu, što je objasnio svet u jednoj celini, polazeći pre svega od privredne i ekonomske osnove", kaže istoričar Predrag Marković.
Kada je Marks u pitanju, nema sredine. Ili ga cene kao vizionara koji je predvideo bolesti tržišne ekonomije, ili preziru zbog ideja koje su nadahnule staljinističke režime. Svi, ipak, priznaju da je u velikoj meri uticao na oblikovanje svetske politike i mnogih država u svetu.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 3
Pošalji komentar