sreda, 25.05.2022, 16:56 -> 16:57
Izvor: RTS
Zaboravni ste – proverite hormone štitne žlezde
U Srbiji se pod sloganom „Da li razumete štitnu žlezdu“ obeležava Međunarodna nedelja u kojoj že najširoj javnosti biti ukazano na poteškoće sa kojima se suočavaju pacijenti i zdravstveni radnici.
Štitna (štitasta) ili tiroidna žlezda se nalazi u vratnom delu i luči hormone tiroksin i tironin, koji regulišu metabolizam svih ostalih tkiva. Prema statistici, više od 200 miliona ljudi širom sveta pogođeno je poremećajima rada štitne žlezde, a čak 60 odsto ljudi sa ovim problemima, nije dobilo dijagnozu.
Simptomi poremećaja rada su često zamaskirani. Profesor dr Miloš Žarković, gostujući u Dnevniku RTS-a, ističe da ukoliko štitna žlezda luči više tiroidnih hormona to onda nije toliko teško prepoznati.
„Lupanje srca, neželjeni gubitak težine, preznojavanje, različiti psihički poremećaji, i tako dalje, su znak hipertireoze. Međutim, problem sa hipotireozom, koja kreće postepeno i podmuklo, znaci su nešto što nam se svaki dan u životu dešava – pad koncentracije, neraspoloženje, problemi sa kratkotrajnom memorijom. Ne znate gde ste ostavili ključeve. Ja sam sebi par puta uradio analizu TSH u nadi da će biti snižen nivo, jer nikad ne znam gde sam ostavio ključeve“, ističe profesor.
Prevencija i redovna kontrola
Nema jasnih preporuka šta je najbolji vid prevencije, ali postoje ekspertska mišljenja da posle 40. godine treba redovno proveravati koncentraciju tiroidnih hormona.
„Ja, takođe, zastupam stanovište da svakoj trudnici treba odrediti tiroidne hormone, jer intervencija je efikasna i jeftina“, naglašava sagovornik Ane Stamenković.
Slobodno se može reći da je štitna žlezda odgovorna za normalan psihofizički i zdravstveni razvoj, slaže se profesor Žarković. U detinjstvu poremećaj rada štitaste zležde izaziva ono što se nekada zvalo kretenizam – težak poremećaj rasta i razvoja, naročito kognitivnog razvoja.
„Taj problem se više ne viđa jer imamo skrining. Od sedamdesetih, profesor Banićević je to uveo, i to se zaista više ne viđa. Međutim, kod odraslih, mozak radi na tiroidne hormone. Kada ih ima malo, niste dobro, kada ih ima mnogo, niste dobro. Mišići i tiroidni hormoni su najznačajniji regulatori metabolizma. Zato poremećaj rada dovodi i do neplodnosti, gojaznosti i mnogih drugih zdravstvenih problema“, dodaje gost Dnevnika.
Četiri stvari bitne za funkcionisanje štitne žlezde
Jod je neophodan jer se iz joda sintetišu tiroidni hormoni. Što znači, neophodno je koristiti jodiranu so, a osobe koje je ne koriste, treba da unose suplemente joda, savetuje profesor.
Trudnice obavezno treba da uzimaju suplemente koji sadrže jod jer je jod neophodan za razvoj dece.
Gvožđe – žene posebno su često anemične, kao i trudnice, a tiroidna peroksidaza, enzim koji je najviše napadnut u Hašimoto tiroiditisu sadrži gvožđe.
Selen – koji se od 2000. godine dodaje i u stočnu hranu.
Vitamin D je četvrti važan element neophodan za normalnu funkciju štitaste žlezde.
„Ukoliko postoji poremećaj funkcije, možemo da dajemo lekove i za hipo i za hiper funkciju. Ako hiperfunkciju ne možemo da obuzdamo, da regulišemo i ako predstavlja ozbiljne probleme, ili određene hiperfunkcije se leče operativno. Nešto se vrlo uspešno leči radioaktivnim jodom. Ukoliko imamo karcinom štitaste žlezde, onda nam ostaje operacija i radioaktivni jod“, navodi na kraju gostovanja u Dnevniku, prof. dr Miloš Žarković.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 0
Pošalji komentar