I Beograd krivi toranj za trku ima

Krivi toranj, obelisk i sfinga. Međutim, ima i još ponešto što turisti u Beogradu ne mogu da vide u drugim gradovima.

Retki su posetioci Beograda, ali i žitelji glavnog grada koji znaju da Beograd ima krivi toranj koji je viši nekokolio metara od mnogo slavnijeg u Pizi.

Toranj Rimokatoličke crkve na Vračaru nakrivio se više od 40 centimetra. Najverovatnije je razlog to što je završen čak tri decenije pošto je izgrađena crkva.

„Toranj ima ogromnu težinu. Visok je 62 metra. Pri vrhu je počeo da se naginje. Tada su uzbunu digli arhitekte i stručnjaci da bi utvrdili zašto je nakrivio kada su radili sve po propisima. Međutim, onda su utvrdili da nisu smeli da grade na istoj ploči, pa su razbili ploču između tornja i crkve i malo se ispravio“, objašnjava fra Benedikt Vujica.

Duž Savske ulice takođe se nalazai nekoliko zanimljivih objekata za pokazivanje.

„Imamo zanimljiv bunker u Savskoj ulici, koji će uređenjem Beograda na vodi verovatno biti interesantan i sigurno ćemo ga rekonstruisati. Duž Savske ulice imamo i vodotoranj koji je ušao u zonu auto-puta. Pored njega je i ložionica i sada upravo kreće arhitektonski konkurs, kojim će ti objekti biti pretvoreni u neki dizajn hab“, kaže Marko Stojičić, glavni gradski urbanista.

Beograd ima i svoj obelisk i kuću koju čuvaju sfinge. Ima i krivi soliter u Knez Danilovoj koji verovatno neće biti zvanična atrakcija, ali je svakako poseban problem za koji ni najbolji stručnjaci nemaju rešenje.

Osim za simbole grada, Kalemegdan, Skadarliju, Hram Svetog Save, dvor na Dedinju, stranci su zainteresovani i za objekte iz perioda Titove Jugoslavije.

„Muzej '25. maj' i Kuća cveća. Zgrada SIV-a je takođe svakako zanimljiva. Kako je građena i funkcionisala. Takođe je veoma interesantan lokalitet zgrada nekadašnjeg Centralnog komiteta“, kaže turistički vodič Miloš Marković. 

Avalski toranj je ponovo jedan od simbola Beograda. Most preko Ade i zgrada „Geneksa“ su takođe mesta koje turisti obilaze. Muzej iluzija je iako otvoren tek nedavno postao mesto koje se rado posećuje. 

Da bi neko mesto postalo atrakcija pored zanimljivog sadržaja, odnosno kulturno istorijske vrednosti važno je koliko se ono promoviše, a još važnije koliko lako se stiže do njega jer prvo pitanje turiste u obilasku grada je koliko do tamo ima stepenika.

„Veliki broj turista dolazi u tranzitu obilazeći čitav Balkan. Tokom te ture Beograd je jedna od destinacija, pa im je vreme ograničeno i onda će prirodno želeti da ga provedu na mestima gde im je pružen najveći komfor“, objašnjava Marković.

Tipičan primer je nalzište Vinča koje, iako lokalitet od svetskog značaja i nalazi se na manje od 20 kilometara od centra grada, obilaze tek retki gosti.

Broj komentara 1

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
utorak, 01. april 2025.
12° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom