Zidine drevnog grada u Zaovinama kriju i priču o ljubavnoj tragediji
Ravna stena u Zaovinama – monolit nastao abrazijom nekadašnjeg Panonskog mora, izuzetan je spomenik geologije planine Tare. Visoka 870 metara, sa platoom od oko 60 ari, još čuva zidine grada koji je, pretpostavlja se, podignut u šestom veku. Taj atraktivni prirodni i kulturno-istorijski spomenik, malo poznat javnosti, uskoro će biti istražen, a Nacionalni park do njega uređuje stazu, tako da će biti dostupan i turistima.
Do grada na Ravnoj steni postojala su samo dva prilaza – jedan kroz pećinu i drugi uklesan u stenu. Uzdiže se iznad pitome doline Belog Rzava, a na njemu caruju još samo orlovi i klikće sivi soko.
„Postoje zidine gore, na vrhu. I danas danji to ima. Jedino ako je obraslo u neku travu, korov. E, pa kamen se nije dao da pojede, da je se dao da pojede, pa ne bi nama ni dopalo“, priča Vidan Đurić iz Zaovina.
U istorijskim izvorima, pominje se samo 1876. godine kao Ravna stena sa gradom, utvrđenjem i Crkvinom u podnožju, a predanje je vezuje za plemića, koji ga je zauvek napustio, razočaran neverom svoje drage.
„Ovde se desila jedna preljuba. Taj vlastelin, kada je došao i saznao za taj slučaj, njegova ljuba je tragično nastradala“, navodi Dragan Đurić iz Zaovina.
Romantična priča neće biti jedina o Ravnoj steni – uskoro će je posetiti arheolozi, u nameri da istraže, protumače tajne grada, njegovih tvoraca i stanovnika.
„Po samoj poziciji i položaju, fantastičnom, atraktivnom, pogodnom pre svega za postavljanje jednog utvrđenja, za formiranje utvrđenog naselja. Koje je to vreme, da li je to šesti vek, što se nama, na osnovu naših saznanja i analogija može reći, tek možemo utvrditi arheološkim istraživanjima“, objašnjava muzejski savetnik Narodnog muzeja u Beogradu dr Emina Zečević.
Vlastele i gospodara kula već odavno nema, ali se njihov život naslućuje u ostacima zidova i maltera, prekrivenim rastinjem i vekovima.
Nije teško zamisliti zadovoljstvo onih koji su možda i pre 15 vekova živeli u sigurnosti ovog grada na Ravnoj steni. I možda su upravo i čuvarkuća i žuta perunika koja ovde još cveta, tragovi koji su posle njih ostali.
Drevni grad u Zaovinama deo je kulturo-istorijskog nasleđa ovog kraja, čuvenog po Pančićevoj omorici i jezeru. Uskoro će do njega biti uređena i staza jer ga Nacionalni park svrstava u one izuzetne lokalitete koji moraju biti dostupni posetiocima.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 2
Pošalji komentarSteta
Postoje na desetine, ako ne i na stotine takvih lokacija sirom Srbije koje nisu ispitane i nezna se iz kog doba poticu. To je preveliko istorijsko bogatstvo, a samim tim i turisticka atrakcija. Kao dete odrastao sam na Rudnik planini i u selu Blaznava daleko u planini postoji grad za koji nikada od nikoga nisam cuo informaciju kada je sagradjen i ko ga je sagradio. Narod je u velikoj meri iskoristio taj kamen, ali postoje jos zidine, istina duboko zarasle u korov i siblje.
Romantika...
Kako kaze u videu,prica je o romanticnoj ljubavi...samo je preljubnica tragicno stradala. Tanka je linija izmedju romantike i tragedije.