"Hrvatska uradila malo za povratak Srba"

Istoričar Milan Gulić kaže za RTS da oni koji su se posle "Oluje" vratili u Hrvatsku, uglavnom žive u ruralnim sredinama, osuđeni da se bave poljoprivredom i stočarstvom. Nema više ljudi koji rade u prosveti, kulturi, oni su mogli da nose i čuvaju indentitet Srba u Hrvatskoj, a njima je zabranjen povratak nevraćanjem stanova u gradovima, napominje Gulić.

Milan Gulić, koji je pre 23 godine kao desetogodišnji dečak iz Benkovca bio u izbegličkoj koloni koja je iz Krajine krenula u nepoznato a danas doktor nauka, rekao je gostujući u Dnevniku RTS-a da će odgovor na pitanje da li je moglo drugačije možda biti dato u narednim decenijama.

"To je neko pitanje koje vas nosi i kao čoveka koji je potekao iz tog kraja ali je i stručno pitanje koje će možda biti dato u narednim decenijama. Radi se o složenim događajima i dramatičnom vremenu i trebaće još puno saznanja da bi bili dati odgovori", napominje istoričar Gulić.

Ističe da u Benkovcu danas živi jedva 300 Srba.

"Drastično je promenjena etnička struktura Benkovca. Pre 'Oluje' bila je slična struktura Srba i Hrvata a većinsko stanovništvo bilo je srpsko. Kada odete u taj grad danas, gotovo da ništa ne podseća da su tamo nekada pretežno živeli Srbi, a slično je i u drugim krajevima", objašnjava Gulić.

Kaže da u svoj rodni grad, Benkovac, odlazi kad god može.

"Šta god da se tu dogodilo to ostaje moj rodni kraj i ostaće zauvek. Da bi se održiv povratak mogao postići potrebno je da se uradi mnogo, a Hrvatska je do danas uradila malo, da ne kažem ništa", dodaje Gulić.

Ističe da je glavno težište "Oluje" bilo u severnoj Dalmaciji koja je posmatrana kao sedište pobune, a Knin kao prestonica.

"Kada odete u Liku drugačije je, ipak je severna Dalmacija to najžešće iskusila", napominje Gulić.

Kaže da oni koji su se vratili u Hrvatsku uglavnom žive u ruralnim sredinama, osuđeni da se bave poljoprivredom i stočarstvom.

"U državnoj upravi Srba gotovo da nema. Srbima nisu vraćeni stanovi u gradovima i to je bio temelj etničkog čišćenja. Nema više ljudi koji rade u prosveti, kulturi, oni su mogli da nose i čuvaju indentitet Srba u Hrvatskoj, a njima je zabranjen povratak nevraćanjem stanova u gradovima", smatra Gulić.

Napominje da najveći broj izgnanih živi u Srbiji.

"Oni su svojim dolaskom privremeno popravili demografsku strukturu Kosmeta. Ta populacija nije došla sa privilegijama, nije ih čekao posao u Srbiji i kretali su od nule", objašnjava Gulić.

Dodaje da je ove godine sa porodicom posetio Benkovac i da će to učiniti do kraja godine još neki put.  

Broj komentara 7

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
sreda, 23. april 2025.
23° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom