Proces u Hagu - "Hrvatska tužba je cinična"

Srpski pravni tim sa Sašom Obradovićem na čelu počeo je u Međunarodnom sudu pravde izlaganje odbrane na navode hrvatske tužbe za genocid, posle čega će predstaviti protivtužbu Srbije za genocid nad Srbima na području Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

U uvodnom izlaganju u haškoj Palati mira, Obradović je rekao da su tokom rata u Hrvatskoj počinjeni ozbiljni zločini, ali da "zločini nad Hrvatima nisu dostigli - a kamoli prešli - prag genocida.

"U ime Vlade i naroda Republike Srbije, ponovo izražavam iskreno žaljenje zbog svih žrtava rata i zločina počinjenih tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, bez obzira na nacionalno i etničko poreklo", rekao je Obradović.

Sa druge strane, tokom svih deset godina postupka mi nismo čuli od Hrvatske ništa što bi na bilo koji način izrazilo žaljenje prema Srbima iz Republike Srpske Krajine i njihovim patnjama, rekao je Obradović za RTS. 

Zastupnik Srbije je naglasio da "Hrvatska nije pred sud iznela nijedan dokaz - dokument ili izjavu svedoka - o postojanju genocidne namere kod vođstva Republike Srbije, JNA ili Srba iz Hrvatske".

Prema Obradovićevim rečima, Srbija ne može biti odgovorna za zločine počinjene pre nego što je ona, to jest SR Jugoslavija, formirana kao država, 27. aprila 1992. Većina zločina u Hrvatskoj, podsetio je, počinjena je 1991. godine.

"Počinioci zločina u Hrvatskoj nisu, ni de fakto, ni de jure, bili organi Republike Srbije. Niti su zločini počinjeni po naređenju, direktivi, niti pod kontrolom naše države, kao što pokazuje nedavna praksa Haškog tribunala", istakao je Obradović.

Osvrćući se na kontratužbu za genocid nad Srbima iz Kninske Krajine tokom operacije "Oluja", u leto 1995, Obradović je tvrdio da je ta ofanziva bila sprovedena sa "genocidnom namerom" da se Srbi unište, delimično ili potpuno, kao etnička grupa.

Precizirao je da je 1.719 Srba ubijeno tokom i posle "Oluje", a 6.361 tokom celog sukoba. U "Oluji" je, pored toga, nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tela još čeka na identifikaciju.

U Hrvatskoj živi tri puta manje Srba nego pre rata

Pozivajući se na izveštaj generalnog sekretara UN iz 1995, zastupnik Srbije naznačio je da je oko 200.000 Srba pobeglo sa područja koje su napale hrvatske snage.

"Danas u Hrvatskoj živi tri puta manje Srba nego 1991", rekao je Obradović.

Hrvatska nije "izrazila pokajanje", podsetio je zastupnik Srbije, već je u svom podnesku iznela optužbu da su srpske izbeglice "ubijali drugi Srbi, odnosno Vojska Republike Srpske" ili da su Krajinu napustili zbog "teških životnih uslova, siromaštva i opšte nesigurnosti".

U tom smislu, rekao je Obradović, "lako je zamisliti u kakvom su danas položaju Srbi u Hrvatskoj", iako su se odnosi dveju država u mnogo čemu znatno poboljšali.

Srbi su "povremeno izloženi govoru mržnje", istakao je Obradović i podsetio da su zvanični ćirilični natpisi na zvaničnim zgradama u nekoliko gradova nedavno uništeni.

"U decembru 2012. godine, 17 godina posle 'Oluje', predsednik Hrvatske Ivo Josipović javno je priznao da hrvatski sudovi još nikoga nisu osudili ni za jedno ubistvo počinjeno tokom te operacije", podsetio je Obradović.

Srbija od ovog procesa, kako je rekao njen zastupnik, očekuje da pokaže da "patnje srpskog naroda takođe zaslužuju priznanje".

"Nema dileme da su Hrvati mnogo propatili u ovom sukobu... Ali, rat u Hrvatskoj je izazvao i ozbiljne patnje Srba koji su bili građani SR Hrvatske, ali su, suočivši se sa separatističkim zahtevima hrvatskog političkog vođstva i postepenim raspadom Jugoslavije, odlučili da uspostave svoj nacionalni entitet poznat kao Republika Srpska Krajina", rekao je Obradović, napominjući da u izlaganjima predstavnika Hrvatske o tome nije bilo ni reči.

Rat u Hrvatskoj, istakao je zastupnik Srbije, ne može se svesti na "pojednostavljenu sliku o jednom počiniocu i jednoj žrtvi genocida".

Hrvatsku tužbu iz 1999. godine Obradović je nazvao "od početka veštačkom", te "neiskrenom i čak ciničnom". Podsetio je da je u prvoj verziji tužbe Hrvatska tvrdila da je Srbija odgovorna i za egzodus srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995, odnosno za "etničko čišćenje" tog područja.

"Drugim rečima, Srbi su, po prvoj tvrdnji Hrvatske, sproveli etničko čišćenje drugih Srba, koje bi presudom trebalo nazvati genocidom", naglasio je Obradović.

Tužba Hrvatske "istorijska ironija" 

Hrvatsku tužbu je nazvao i "istorijskom ironijom". Podsećajući da "i Hrvati i Srbi vrlo dobro znaju šta je genocid" aludirao je na ustaške zločine iz Drugog svetskog rata.

Bez te istorijske podloge, ne može se shvatiti značaj pojave Franje Tuđmana, kao novog političkog lidera devedesetih godina, koji se "zalagao za pomirenje između hrvatskih komunista i neoustaškog pokreta", kao ni "ustanak kojim su Srbi u Hrvatskoj reagovali na tu politiku", rekao je Obradović.

Tužba Hrvatske i kontratužba Srbije "ne bi trebalo da vode zaključku da dva naroda imaju beskrajnu istoriju mržnje i beskrajnog sukoba", upozorio je Obradović. Naprotiv, dva naroda "živela su u bratstvu tokom mnogih decenija".

"Naš protivnik, stoga, u ovom procesu nije ni hrvatski narod, niti država Hrvatska, već ekstremni hrvatski nacionalizam. Suprotstavljajući se lažnim tvrdnjama i krutom ponašanju Vlade Hrvatske koja je pokrenula ovaj proces, mi ćemo se suprotstaviti ekstremnom nacionalizmu kao takvom, svakom i svačijem nacionalizmu, uključujući srpskom, kada izaziva patnje drugih naroda", zaključio je Obradović.

"Dokazi fabrikovani da bi demonizovali Srbe"

Obradović tvrdi i da je Hrvatska "fabrikovala dokaze" za optužbu o genocidu, kako bi "demonizovala Srbe".

Svrha dokaznog materijala na koji se Hrvatska pred sudom UN pozivala tokom prošle nedelje, jeste "demonizacija Srba, zasnovana na fabrikovanim i lažnim dokumentima", rekao je zastupnik Srbije.

Kao primer, Obradović je naveo da je hrvatski svedok Franjo Kožul, "žrtva strašnog zločina" u Vukovaru, u sudnici rekao da jedna od pisanih izjava koje su mu bile pokazane, a koju je uzela hrvatska policija, "nije tačna i da je nije on potpisao".

Prema srpskom zastupniku, Hrvatska je sudu predala 209 takvih nepotpisanih izjava svedoka, a za više od 100 se ne zna ko ih je uzeo i u koju svrhu.

Ponavljajući da "Srbija ne osporava da su počinjeni ozbiljni zločini nad Hrvatima", Obradović je sugerisao da Hrvatska nastoji da ta zlodela preuveliča predstavljanjem dokaza koje je sama sačinila, a koji su neupotrebljivi, odnosno nedozvoljivi, pred bilo kojim sudom.

Nepotpisane izjave svedoka koje je hrvatski tim naširoko citirao tokom minule sedmice, Obradović je nazvao "rekla-kazala" materijalom koji se ne može koristiti ni pred sudovima u Hrvatskoj.

Naveo je kao primer izjavu svedoka da je u Vukovaru jednoj ženi "izvađena beba iz stomaka i na njeno mesto stavljen pas, sa natpisom: 'Ovo rađa hrvatska majka'".

Obradović je naznačio da izjava nije potpisana; da se ne zna u koju je svrhu i pod kojim okolnostima uzeta; da svedok nije bio očevidac događaja; te da nije svedočio ni pred Haškim tribunalom, niti pred Međunarodnim sudom pravde.

"Kako onda možete poverovati u ovu užasnu optužbu?", upitao je zastupnik Srbije.

Hrvatski pravni tim je rekao da će podneti prijavu protiv Obradovića jer je komentarisao izjave svedoka iako će one biti dostupne javnosti tek 1. aprila.

"Javnost nije imala priliku da ih čuje, ali ja jesam, i morao sam da iznesem odbranu svoje države", rekao je Obradović za RTS.

Hrvatska policija nije nepristrasna

Obradović je istakao da je Hrvatska kao dokaze predstavila izveštaje koje je sačinila njena policija, "koja se ne može smatrati nepristrasnom". Ta policija i drugi hrvatski organi, prema srpskoj delegaciji, bili su umešani u odbranu generala Anta Gotovine pred Haškim tribunalom od optužbi za progon krajiških Srba.

Obradović je, kao dokaz za to, citirao izjavu predsednika Hrvatske Iva Josipovića iz 2012, da je saradnja Zagreba s Tribunalom bila "lažna", obeležena čak i lažiranjem dokaza.

Zastupnik Srbije je ponovio da su nad Hrvatima teške zločine počinili "grupe i pojedinci srpske nacionalnosti" i da Srbija "osuđuje te zločine, žali što su oni bili počinjeni i saoseća sa žrtvama i njihovim porodicama".

Podvukao je i da je Viši sud u Beogradu zbog tih zločina osudio 31 počinioca i da se nove optužnice očekuju. "Ali, sa stanovišta ovog procesa, broj žrtava je potpuno drugačijeg obima od mnoštva ubijenih u Srebrenici i u Krajini, tokom samo nekoliko dana", kazao je Obradović.

Hrvatska, kako je rekao, "nije prikazala nijedan dokument, niti izjavu sa dokazima o genocidnoj nameri" srpskih vlasti i snaga tokom sukoba.

Depeša oficira JNA nije dokaz genocida

Upozorenje obaveštajnog oficira JNA da paravojska Željka Ražnatovića Arkana čini "nekontrolisani genocid" u Vukovaru - na koje se Hrvatska pozivala kao na dokaz - prema srpskom timu nije ništa drugo do "sudbinski pokušaj jednog pukovnika da upozori komandu JNA u Beogradu na to da su paravojske u istočnoj Slavoniji počinile užasne zločine, van kontrole JNA".

Obradović je, na kraju, ukazao i na to da je mnoge hrvatske civile, posle pada Vukovara, JNA evakuisala ili u druge delove Hrvatske ili u Srbiju - "kako su želeli".

Većina zarobljenika koji su bili prebačeni u Srbiju, kasnije su oslobođeni, a ne ubijeni.

"Da je postojala namera za uništenje grupe, civili i pritvorenici mogli su biti najlakša meta navodnih počinilaca genocida", zaključio je srpski zastupnik.

Pravni zastupnik Srbije Vilijam Šabas ocenio je da su "jači argumenti" Srbije da je Hrvatska tokom operacije "Oluja" počinila genocid nad Srbima, nego za tužbu Zagreba da je Srbija kriva za genocid nad Hrvatima tokom rata 1991-95.

"Najbolji je scenario da sud potvrdi da stradanje Srba u Krajini do sada nije bilo priznato i da je primereno da se to dogodi", izjavio je Šabas, posle prvog dana izlaganja srpskih predstavnika.

Jedan od najvećih svetskih autoriteta za teoriju genocida, Šabas je naznačio i da najviši sud UN neće imati drugog izbora do da odbaci tužbu Hrvatske ukoliko se bude držao principa koje je sam utvrdio 2007. u presudi po tužbi BiH protiv Srbije.

"Sud je već utvrdio osnovne principe o genocidu i sad je na njemu da ih primeni, a ne da probija nove granice. Ne želim da ulazim u raspravu da li je ta odluka iz 2007. ispravna. Ta odluka je sada zakon koji moramo da sledimo, a ako ga sledimo, hrvatski slučaj - isčezava", podvukao je Šabas.

Po Šabasovim rečima, užasni zločini i tragedije žrtava, ukoliko ne potpadaju pod definiciju genocida iz Konvencije o genocidu, kako ju je sud interpretirao 2007, nisu stvar koju bi sud trebalo da razmatra.

Zastupnica Hrvatske Vesna Crnić-Grotić izjavila je da u današnjem odgovoru Srbije na hrvatsku tužbu nije čula "ništa novo".

Crnić-Grotić je najavila i da će Hrvatska najvišem sudu UN "uložiti formalni prigovor" zbog toga što je zastupnik Srbije Saša Obradović u današnjem izlaganju komentarisao izjave svedoka Sonje Biserko i Ivana Grujića.

Srbija će sutra nastaviti da odgovara na tužbu Hrvatske, od srede će izlagati argumente o svojoj kontratužbi da su vlasti u Zagrebu 1995. počinile genocid nad Srbima iz Kninske Krajine, tokom operacije "Oluja".

Druga runda razmene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila. Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010.  Raspravi predsedava predsednik MSP-a, sudija iz Slovačke Petar Tomka.