Zašto još nema hladnjače u Prokuplju

Nakon veoma teške 2018. godine, kada je skoro polovina roda višanja ostala neobrana, većina voćara u podjastrebačkim selima je pred dilemom da li da ponovo rizikuje i dodatno se zaduži ili da odustane od višedenicijske proizvodnje.

Živorad Đorđević, voćar iz Babotinca, kaže da više od polovine poljoprivrednika nije nabavilo đubrivo, jer je cena višnje prošle godine bila izuzetno niska.

"Treba na svako treće, četvrto selo po jedna hladnjača da se uradi", smatra Vladimir Stoiljković iz Šumarovca. "Država treba da stane iza ovog naroda, inače sve nam ode."

Da je pod znakom pitanja i budućnost voćarske proizvodnje, slažu se i otkupljivači, koji iz godine u godinu nailaze na sve veći problem oko prodaje. 

"Mi nemamo svoje smeštajne kapacitete, da roba direktno iz voćnjaka stigne u hladnjaču, na preradu", kaže Ljubiša Perić, otkupljivač voća iz Donjeg Kordinca.

U jeku prošlogodišnjih problema oko otkupa, iz lokalne samouprave su poručili da se zajedno sa proizvođačima i državom mora raditi na rešavanju nastalih problema.

Dokle se stiglo sa organizovanjem voćara i mogu li se u dogledno vreme očekivati novi kapaciteti, nismo uspeli da saznamo, jer u gradskoj administraciji niko nije bio spreman da govori o tome.

Poljoprivredni stručnjaci kažu da, i pored ovakve situacije, nema naznaka novih ulaganja.

"Da li planiraju? Svakako, ali problem je u ovoj situaciji celokupnoj, investiciono ulaganje, kako zaokružiti, kako zatvoriti", kaže Dragan Paunović iz Privredne komore Srbije.

"Bez para ne možemo da napravimo hladnjaču. Ne možemo mi, niko od nas u prokupačkom regionu nema toliko para da može da finansira, da bi došlo do toga da mu se vrati", objašnjava Ljubiša Perić, otkupljivač voća iz Donjeg Kordinca.

Za razliku od Prokuplja, u Kuršumliji, a posebno u Blacu poslednjih godina izgrađeni su značajni kapaciteti za smeštaj i preradu, tako da se sve više voća prerađuje na području gde se i proizvodi.