Kragujevac: Knjažesko-srbska knjigopečatnja prva štamparija Srbije

Odredbama hatišerifa turskog sultana Muhameda iz 1830. godine Srbija dobija pravo da štampa knjige. Prva štamparija stigla je u Beograd 1831. godine, a dve godine kasnije preneta je u Kragujevac gde je do 1835. radila pod nazivom Knjažesko-srbska knjigopečatnja. U Narodnoj bibloteci u Kragujevcu prvi put su izložena dela štampana u tadašnjoj presetonici.

Tipografičarskim objavljenijem 1. januara 1834. godine,obavešten je "rod Srpski i ostali čitajući publikum" da je kragujevačka štamparija počela da radi. Imala je tri štamparske mašine od livenog gvožđa, a najveća muka bila je nabavka matrica za izlivanje ćiriličnih slova.

"Iz Pruske su došli slavolivac i slavorezac, a sa njima i ljudi
koji znaju taj posao. Tako se pojavio iz Pruske Adolf Berman, čovek koji je duša te štamparije", kaže Mirko Demić, direktor Narodne biblioteke "Vuk Kardžić" u Kragujevcu.

Prva državna štamparija koja je kupljena narodnim parama, uz svesrdnu pomoć Rusije, brzo je izašla na dobar glas, pa su u njoj štampane i inostrane knjige. Za to se pobrinuo knez Miloš.

"Jednu je malu uredbu doneo, po kojoj će uvek Knjaževsko-srbska pečatnja, biti povoljnija 10 groša od Budimske tipografije, dobrog dizajna, svedenog, kvalitetne štampe", objašnjava Gordana Vučković iz Narodne biblioteke "Vuk Kardžić".

Kada je 7. januara 1834. odštampan prvi broj Novina srbskih. Ta
vest je u Beogradu dočekana sa oduševljenjem: pevalo se i igralo, beleže hroničari - u slavu Knjaza. Od svakog izdanja, Dimitrije
Davidović odvajao je obavezan primerak i formirao biblioteku.

"U izvorima nalazimo da su štampane crkvene knjige, uredbe, zakoni i govori, ali je interesantno da su štampana i dela koja bi danas mogli nazvati lepom književnošću", kaže Tatjana Janković iz Narodne biblioteke "Vuk Kardžić" u Kragujevcu.

U bibliotekama širom Srbije pronađene su 33 knjige, ali ih je u Tipografiji štampano mnogo više.

Knjaževsko-srbskoj knjigopečatnji pripada posebno mesto u prosvetiteljskoj misiji - očuvanju kulture i jezika u mladoj srpskoj državi.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 28. март 2025.
13° C

Коментари

Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса