Seme zaštićenih vrsta čuva se u Semenskom centru u Požegi

Jedinstvena banka semenskog materijala za četinare, listopadno drveće, ali i druge biljke nalazi se u Požegi. Semenski centar jedini je takve vrste u Srbiji i ima poseban značaj za očuvanje domaćih vrsta.

"Naše šumske vrste crnog bora, belog bora, smrče, ne rađaju svake godine to se dešava svakih nekoliko godina, zavisi od klime. Zavisi od raznih drugih faktora. Jedan od specifičnih faktora je učestalost plodonošenja i obilnost plodonošenja. Znači, čak i ako rodi, šišarka, odnosno sirovina za proizvodnju semena, može da rodi, ali ta obilnost nije dovoljna da bi se sakupila odgovarajuća količina semena", kaže diplomirani ing. šumarstva Predrag Tasić, Semenski centar "Srbijašuma" Požega.

Zato se u zatvorenom i otvorenom prostoru u Požegi proizvodi pet vrsta semena za četinare, među kojima i Pančićeva omorika, ali i desetak vrsta lišćara.

Na površini od sedamnaest hektara ovde se godišnje proizvede milion sadnica, koje se distribuiraju širom Srbije. Potrebe su sve veće, pa tako rastu i ambicije da se ta proizvodnja u kratkom periodu udvostruči.

Pored toga što potreba za ogrevnim drvetom raste, seča brižljivo planira. Zaustavljeno je sušenje četinara, ali  su najveći problem šumski požari. Vatra je pre pet godina progutala ogromne površine na području Zlatiborskog okruga.

"Već velikim delom smo pošumili te površine, koje smo skupili u Zlatiborskom okrugu i koje smo proizveli u našem semenskom centru. Šumovitost Srbije je oko 29,1 procenat. Teži se da se ta šumovitost podigne na 41 procenat, što se smatra optimalnom šumovitosti", kaže diplomirani ing. šumarstva Slaviša Radosavljević, direktor šumskog gazdinstva JP "Srbijašume" Užice.

Ono što ohrabruje jeste da u Srbiji raste svest o potrebi za očuvanje šuma. Zbog toga javno preduzeće "Srbijašume" godišnje besplatno podeli stotine hiljada sadnica, proizvedenih u Požegi. Deo semenskog materijala završi i u izvozu, uglavnom u Mađarsku i Holandiju.