четвртак, 29.06.2017, 16:29 -> 16:54
Извор: Бета
Vojni zvaničnik UN: Milošević zagovarao mirovne planove bez promene granica
Odbrana Franka Simatovića-Frenkija je sugerisala pred sudom u Hagu da Slobodan Milošević nije mogao biti čelnik srpskog zločinačkog udruženja u Hrvatskoj i BiH, jer je nasuprot liderima tamošnjih Srba, prihvatao međunarodne mirovne planove.
Svedok optužbe Džon Vilson se složio, tokom unakrsnog ispitivanja, da je Milošević "obezbedio" da Srbi u Republici Srpskoj Krajini prihvate Vensov plan.
Džon Vilson, koji je tada bio vojni zvaničnik UN, potvrdio je i da je, s proleća 1993. godine Milošević zagovarao Vens-Ovenov mirovni plan, koji je vođstvo Republike Srpske odbilo.
Kao tačnu, prihvatio je i sugestiju Simatovićevog branioca Vladimira Petrovića da nijedan od tih planova nije predviđao promenu granica Hrvatske i BiH.
Prema optužnici protiv Jovice Stanišića, tadašnjeg šefa Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije i njegovog pomoćnika Franka Simatovića-Frenkija, Milošević je bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo nasilno i trajno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Taj Miloševićev poduhvat, po optužnici, sprovodili su Stanišić i Simatović preko SDB Srbije, a učesnici su, među ostalima, bili i lider RS i Republike Srpske Krajine Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Milan Babić i Milan Martić.
Na sugestiju Simatovićevog branioca, svedok Vilson je potvrdio da je Milošević podržao Vensov plan, iako je znao da to isključuje promenu granica Hrvatske i predviđa "političko rešenje za Srbe".
Svedok se složio sa braniocem i da je Milošević pokušao da primora vlasti RS da, u proleće 1993. prihvate Vens-Ovenov mirovni plan za BiH, iako je to značilo da Srbi vrate trećinu osvojene teritorije.
"Taj plan praktično je predviđao nestanak RS", sugerisao je Simatovićev advokat.
"Verujem da je tako", odgovorio je Vilson, potvrdivši i da su vlasti u Beogradu ukinule svu pomoć, osim humanitarne, za RS, pošto su bosanski Srbi odbili da sporazum prihvate.
Simatovićeva odbrane osporavala je Vilsonovu izjavu o etničkom čišćenju u BiH, s proleća 1992. tvrdnjom da su izvor za nju bili pristrasni mediji.
Vilson je odgovorio je da izveštaje iz lokalnih i međunarodnih medija nije uzimao zdravo za gotovo, već ih je ukrštao sa informacijama od osoblja EU, UN i drugih organizacija.
Advokat Petrović pozvao se na Vilsonovu izjavu da je etničko čišćenje pomerilo oko pola miliona ljudi i da je to saznao iz medija kao "primarnog izvora".
"Može li se ozbiljno zaključivati na osnovu izveštaja medija koji su bili ekstremno ostrašćeni i subjektivni?", pitao je Simatovićev zastupnik.
"Ne, ali mi smo uobičajeno iz više izvora verifikovali činjenice pre nego što smo ih koristili. Nismo bili potpuno zavisni od medija", odgovorio je Vilson, dodajući da su izvor bili i posmatrači EU, UNHCR-a i druge međunarodne organizacije.
Oslanjanje na posredne izvore, svedok je objasnio time što UN, početkom rata u BiH, nisu imale svoju misiju na terenu.
Simatovićev branilac pitao je, zatim, Vilsona da li je u ukupnom zbiru od pola miliona izbeglica napravio razliku između onih koji su silom proterani i drugih koji su pobegli od rata.
Vilson je odgovorio da tu razliku nije pravio i da ukupna cifra predstavlja izbeglice iz sva tri naroda.
Unakrsno ispitivanje svedoka Vilsona, odbrana će okončati u utorak.
Stanišića (66) i Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-1995.
U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovečnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Posle prvog suđenja, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар