četvrtak, 01.06.2017, 22:30 -> 22:55
Izvor: RTS
Krediti u "švajcarcima" – kolektivne tužbe, presude pojedinačne
Vrhovni kasacioni sud poništio je presudu Apelacionog suda u Novom Sadu u kojoj je u prethodnom postupku odbijen zahtev klijenta protiv banke za raskid stambenog kredita u švajcarskim francima. Vrhovni kasacioni sud tako je stao na stranu klijenta koji je pre nekoliko godina tužio banku i dobio spor pred osnovnim sudom.
Vrhovni sud smatra da banka ima pravo da obračunava kurs u stranoj valuti pri odobrenju kredita ali to ne znači da svaka, pa i enormna promena kursa, dovodi klijenta u bezizlazan položaj.
U Srbiji u sudove stižu kolektivne tužbe klijenata zaduženih u švajcarskim francima protiv banaka ali presude su za sada samo pojedinačne. U Udruženju klijanata "Švajcarac" smatraju da sudovi postaju svesni činjenice da enormni rast kursnih razlika obesmišljava svako fer ugovaranje kredita.
Tvrde i da se evropska sudska praksa u sporovima kod indeksiranih kredita u švajcarskoj valuti polako okreće ka klijantima jer donedavno sudovi nisu uzimali u obzir zaštitu potrošača, već samo interese banaka.
Advokat Jelena Pavlović kaže da je to jedna ključna stvar koja se desila imajući u vidu da "ovaj proizvod nije kreiran u Srbiji već je uvezen".
"Svi sudovi u regionu na identičan način su se ponašali u ovim sporovima utvrđujući da je indeksacija u valuti švajcarskog franka bila nepoštena obzirom da klijenti nisu dobili prave informacije kako će taj indeks delovati ne samo na glavnicu nego i na anuitete", kaže Pavlovićeva.
Saša Dević je pre devet godina takođe uzeo kredit indeksiran u švajcarskoj valuti koji mu je isplaćen u dinarskoj protivvrednosti. Od tada rata mu stalno raste kao i glavnica uprkos redovnoj otplati kredita. To nije kaže jedini razlog za nezadovoljstvo jer smatra da ga banka nije obavestila pravovremeno o mogućim rizicima.
Ohrabren je presudom Vrhovnog kasacionog suda pa će pokrenuti tužbu protiv banke jer smatra da ima više osnova za to.
"Sad razmišljam o tužbi - da tužim za indeksaciju u francima i da tužim za eventualni odštetni zahtev i poništaj promenljive kamatne stope kod one koja je vezana za libor, koji praktično prati tu fluktuaciju švajcarca, evra i dinara. Taj libor je trebalo stalno da pada. Pojedine banke su fiksirale kamatnu stopu suprotnu zakonu bez saglasnosti druge volje", kaže Saša Dević, klijent zadužen u švajcarskim francima.
Stručnjaci ali i dužnici sa stambenim pozajmicama u švajcarcima očekuju da se problemi reše takozvanim krovnim propisom. Zemlje koje su najpogođenije kreditima u švajcarskoj valuti poput Poljske, Mađarske i Hrvatske su donele zakone koji olakšavaju otplatu.
Rešenje bi mogli da očekujemo i u Srbiji posle velikog svetskog skupa pravnika iz te oblasti koji će na jesen biti organizovan u Beogradu.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 9
Pošalji komentarChf
Pitate se sta bi bilo ?
Nista, jer to se ne moze desiti da banke ne znaju sta ce biti to im je svrha.
A i da se ipak desi pa valjda je svima jasno da BANKE mogu sve i da bi se ugovori sigurno raskinuli ili promenili zbog promenjenih okolnosti.
Zaduzeni u chf nikada nisu trazili da im se bilo sta oprosti ili da gradjani umesto njih placaju rate ,vec zele da drzava i NBS rado po zakonu i stite svoj narod .....
Odgovor dusebrizniku
Niko ne traži da građani Srbije plaćaju ničije kredite. Vi ste se ovde prijavili samo zato da bi ste spinovali javnost i sudstvo. Korisnicima CHF kredita je samo potrebno da naši sudovi rade po pravdi i zakonu (bez korupcije i političke volje). Uostalom šta vi mislite da su, u Francuskoj na primer, vrhovni sudije blesave kada su odlučile da su ovi krediti protivzakoniti i ništavni. Oni su išli i dalje, pa su direktore banaka koje su davale CHF kredite krivično osudile za prevarne radnje jer su umesto kredita nudile finansijske derivate. NB svake zemlje MORA da obezbedi da građani kad dođu u banku ne uđu u kockarnicu. To je njihova obaveza što u našem slučaju nije bio slučaj. TAČKA!
Skup u Beogradu
"Stručnjaci ali i dužnici sa stambenim pozajmicama u švajcarcima očekuju da se problemi reše takozvanim krovnim propisom. Zemlje koje su najpogođenije kreditima u švajcarskoj valuti poput Poljske, Mađarske i Hrvatske su donele zakone koji olakšavaju otplatu.
Rešenje bi mogli da očekujemo i u Srbiji posle velikog svetskog skupa pravnika iz te oblasti koji će na jesen biti organizovan u Beogradu"
Da li se zna kada i gde ce biti organizoan ovaj skup?
Nikad ne bi bilo
To da CHF padne, nikad ne bi bilo, jer, za razliku od građana banke su znale da je švajcarac na iszorijskom minimumu, a da država, koliko toliko štiti evro. I ne znam čemu osuda ljudi koji su želeli da izađu iz podstanarskih stanova, da umesto gazdi plaćaju za svoje. Da li se bolje osećate kad osuđujete ljude, a ne znate problematiku?
CHF
Da je franak oslabio, povećali bi kamatu. Te dve stvari su na klackalici, kada valuta jača, kamata pada, kada valuta slabi kamata raste..osim u Srbiji....valuta jača kamata raste..takko da umesto ugovorene zarade nake od 1,2 % u mom slučaju, njena zarada je 50 %.... jasno sada ?
Dokaz
Tacno se vidi iz bilansa banaka da nema ni C od CHF i tu je kraj svake price. Samo su indeksirale dinare koje su dale klijentima u CHF valutu. S'obzirom da je to kriminal tj prevara, zna se kako se sankcionisu protagonisti ovakve brutalne ideje.
dobro jutro
nema potrebe da se pitas jer banke koje su postovale ugovorenu obavezu i smanjivale kamatu prateci vrednost libora nisu na udaru klijenata. Uglavnom se utuzuju banke koje su jednostrano menjale kamatu i time unistavale klijente a za to je cutala NBS. Ima primera gde je klijentu ugovorena kamatna stopa od 3.95 porasla na 8.15 a treba da bude 1i time se on uveo u bankrot jer mu je obaveza tri puta povecana
stambeni dinarski krediti koji su indeksirani u švajcarske franke
Pitate šta bi bilo da je vrednost švajcarskog franka opala?Hajde da maštamo.Sada, sa rastom vrednosti CHF, dužnik dolazi u situaciju da banci vraća toliko para da bi za te pare mogao da kupi još dva stana.Kada bi bilo suprotno zbog pada vrednosti CHF, dug klijenta po osnovu kredita bio bi smanjen za vrednost pomenuta dva stana, a tu vrednost bi banka knjižila kao svoj gubitak.No, pre konačnog odgovora, da se prisetimo bliže prošlosti.
Kada su se početkom devedesetih godina prošlog veka, zbog neuhvatljive hiperinflacije, poverioci našli u neobranom grožđu, donet je propis po kome su poverioci mogli da tuže za nadoknadu inflatorne štete.Evo glavnog odgovora:da CHF počeo da pada, bio bi donet propis po ugledu na propis za nadoknadu inflatorne štete.Banke bi bile namirene.
rizik
pitam se samo šta bi bilo da je bilo suprotno - da se vrijednost švajcarca pala; da li bi tada korisnici kredita u švajcarcima uplatili neočekivanu dobit npr. u budžet države ili bi investirali u obnavljanje puteva?