Antić: Tri nova kopa u "Kolubari" za stabilnu proizvodnju

Nakon što je premijer Aleksandar Vučić tokom nedavne posete Rudarskom basenu "Kolubara" izjavio da će ulaganje u "Kolubaru" ove godine biti najveća investicija u Srbiji, Aleksandar Antić pojašnjava da je reč o ulaganju i održavanju postojeće opreme od 31 milijardu dinara koje će, uveren je, kapitalno da utiče na budućnost tog rudarskog basena.

Dodao je da će od 31 milijarde oko četiri milijarde biti namenjene eksproprijaciji zemljišta.

Kako je rekao, "Kolubara" mora svake godine da proizvodi više od 28 miliona tona uglja, to jest da obezbedi stabilnu proizvodnju na nivou od 28,5 do 30 miliona tona.

Naveo je da premijer Vučić daje veliku podršku razvoju RB "Kolubara", kao i energetskog sistema u celini.

"Mi ćemo prve rudarske aktivnosti na polju E i polju G imati već tokom 2017. godine, na polju E očekujemo da ćemo već do kraja godine krenuti sa proizvodnjom uglja, u polju G sa otkrivkom, a 2018. postavljamo prvi sistem na polje 'Radljevo', koji je naznačajniji i najveći", najavio je Antić.

Ministar je rekao Tanjugu da će se polje "Radljevo" razvijati u narednim godinama sa idejom da zameni kop "Tamanva-Zapadno polje".

Podsetio je da je "Kolubara" veoma značajna za EPS pošto se oko 50 odsto struje u Srbiji proizvede od uglja iz "Kolubare".

"Upravo zato poseban akcenat stavljamo na proizovodnju uglja i na investicije u RB "Kolubara", dok je u proteklim godinama akcenat bio na termoelektranama, hiodroelektranama i njihovoj modernizaciji. Godinama se nije dovoljno ulagalo u rudarsku proizvodnju i mi smo ove godine planirali da to nadoknadimo i uložimo značajna sredstva u Kolubaru", ponovio je Antić.

Dodao je da će za sve investicije u "Kolubari" biti obezbeđena sredstva iz tekućeg poslovanja EPS-a, te podsetio da Elektroprivreda Srbije na današnji dan na svom računu ima oko 55 milijardi dinara i da će u investicije i redovno održavanje u "Kolubari" biti investirana sredstva EPS-a.

Rekao je i da se tu nalaze zalihe uglja za narednih 50 od 70 godina i da zato stalno mora da se ulaže u proširenje kopova i njihovu infrastrukturu.

Kako je naveo, trenutno su, sa postojećim kapacitetima u termoelektranama A i B u Obrenovcu i termoelektrani "Kolubara", godišnje potrebe uglja između 28,5 i 29 miliona tona.

"Tako da ćemo održavati tu proizvodnju dok imamo te kapacitete. Ako povećamo proizvodne kapacitete, a već dugo se priča o različitim projektima - od termoelektrane "Kolubara B", preko TENT-a B3, to će onda stvoriti i potrebu za dodatnim količinama uglja, ali o tom potom", poručio je ministar.

Antić je naveo da su u toku različite faze za otvaranje tri nova polja E, G i "Radljevo".

"U toku su različite faze za otvaranje tri nova polja E, G i "Radljevo" i mora da se investira u njihovu infrastrukturu", naveo je ministar i dodao da će biti nabavljena izuzetno vredna opremu za tri nova kopa, kao i da deo tih investicija treba da pokrije prethodno odvodnjavanje, odvodnjavanje kopova, izgradnju pogonskih stanica, transportnih sistema, nabavku bagera i odlagača za novi kop "Radljevo".

Deo procesa za otvaranje tri nova kopa treba da bude i izmeštanje regulacije reke Peštan, izmeštanje i izgradnja novog regionalnog puta Vreoci - Kruševica, kao i izmeštanje Ibarske magistrale u dužini od 7,4 kilometara, napomenuo je Antić.

Dodao je da će sve to biti praćeno i izmeštanjem značajnih elektroenergetskih sistema poput dalekovoda pored Ibarske magistrale.

"Gradimo nove trafo stanice i sve je to izuzetno kompleksan i skup proces. U obavezi smo da raseljavamo određene delove teritorija opština Lazarevac, Ub i Lajkovac i gradimo nova urbana naselja, gde će se ti ljudi preseliti", rekao je ministar.

Takođe, škola u Vreocima će biti izmeštena, a u Crnim Međama će biti izgrađena nova škola.

Na teritoriji opštine Ub biće formirano urbano naselje u mestu Murgaš, kao i naselje Kusadak na teritoriji Lazarevca sa 200 urbanih placeva, kao deo nastavka eksproprijacije u Vreocima.