Krneta: Kompanije bi rast mogle da finansiraju kapitalom sa tržišta

Pre deset godina Beogradska berza je bila pravi hit jer su na njoj trgovali i zarađivali građani koji su se tek upoznavali sa akcijama, ali je izbor bio veliki - nekoliko hiljada preduzeća je tada bilo na berzi. Danas ih se nalazi nekoliko stotina, od kojih tek nekoliko desetina kompanija aktivno trguje svojim akcijama. U prethodnoj deceniji građani su uglavnom prodavali akcije ali je stasala i nova struktura građana koja je kupovala akcije, kaže za RTS direktor Beogradske berze Siniša Krneta.

Na početku investicionog buma pre više od decenije vesti sa berze sitzale su svakodnevno. Danas - gotovo da ih i nema. Koliko kompanija aktivno trguje na našoj berzi, dolaze li nove?

Mi na berzi sa potpunom setom se sećamo tih vremena. Nekada su se kompanije koje su bile dostupne na berzi brojale hiljadama. Danas se one broje stotinama. Činjenica je da na najavišim segmentima tržišta oduvek je bio vrlo uzak krug kompanija koje su privlačile pažnju investitora. Danas je taj broj još uži i to je broj od 35 do 40 kompanija na regulisanom tržištu koje suštinski mogu da privuku pažnju investiora. Na Beogradskoj berzi od 1940. nije se pojavila nijedna kompanija koja je na berzu došla svojom voljom, odlukom svojih vlasnika da na berzi prikupi novi kapital za nove investicije za nova zapošljavanja.

To je ključna uloga berzi u poslednjih 400, 500 godina, pre svega na našem kontinentu. I to je ono što mi zapravo putujući danas Srbijom od kompanije do kompanije, pre svega mislim na privatne kompanije, pokušavamo da promovišemo kroz edukaciju vlasnika. Pre svega reč je o seletkovanoj, odabranoj grupi kompanija na osnovu javno dostupnih podataka kojima berza može da priđe. Mi smo napravili selekciju onih za koje smatramo da bi mogli da pronađu interes da umesto zaduživanja i uzimanja novih kredita svoj rast i razvoj, dakle nova zaposlenja i nove investicije, finasiraju kapitalom koji bi prikupili na tržištu.

Da li građani trguju? Ima li ih među ulagačima ili ipak najčešće prodaju akcije?

Građani su u prethodnoj deceniji zapravo dominantno bili prodavci. Prodavali su ono što su uslovno besplatno dobili kroz proces privatizacije. Uglavnom su to i prodavali. Međutim u tom periodu stasala je nova struktura građana koji su prepoznali priliku da, imajući određena znanja o finasijama i ekonomiji, zapravo investiraju kupujući takve akcije. Njihov broj u prethodnih sedam ili osam godina jeste u padu imajući u vidu efekte krize koja se prelila na tržišta.

Značajan događaj je pred Beogradskom berzom. Petnaestu godinu za redom organizuje se Konferecija berze, ali istog dana će i investitori iz regiona razgovarati na šestoj Regionalnoj investitorskoj konferenciji. Očekujete li dobre vesti za srpsku privredu?

Putujemo kroz Srbiju a konferencija nam posluži da dovedemo istaknute eksperte industrije iz regiona i šire. Imamo i naše kompanije-perjanice. Investitori dolaze u Beograd i koristimo reputaciju koju imamo da bi našim kompanijama omogućili pristup ka najkvalitetnijim investitorima. 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом